Nakon godina nezapamćenog rasta, nautički sektor u Dubrovačko-neretvanskoj županiji suočava se s prvim ozbiljnijim hlađenjem tržišta
Lipanjske brojke pokazuju dvoznamenkasti pad, a sektor neslužbeno uzrok vidi u visokim cijenama i povratku jeftinije mediteranske konkurencije.
Službena statistika za lipanj upalila je alarm među turističkim djelatnicima na krajnjem jugu. Broj dolazaka nautičara pao je za 13 posto, dok je ostvareno 10 posto manje noćenja u usporedbi s istim razdobljem prošle godine. Ovaj se minus prelio i na ukupnu bilancu prve polovice godine, koja bilježi pad između 6 i 7 posto. To jasno pokazuje da nije riječ o prolaznom lošem tjednu, već o trendu koji bi mogao obilježiti cijelu sezonu.
Dok su se proteklih godina domaće marine punile same od sebe, ove je godine situacija znatno drugačija. Višegodišnji rast cijena usluga, vezova i vanpansionisne ponude na otocima počeo je uzimati danak. Tradicionalni europski nautičari srednje klase, poput Nijemaca, Austrijanaca i Talijana, sve češće biraju pristupačnije rute u Grčkoj, Turskoj ili Tunisu. Ta su se tržišta potpuno oporavila i sada agresivno privlače goste konkurentnijim cijenama.
Tržišni pad na jugu ipak ublažavaju gosti s dalekih emitivnih tržišta koji tradicionalno ne štede na odmoru. Vrh liste posjetitelja i dalje čvrsto drže nautičari iz SAD-a, Velike Britanije i Australije. Riječ je o klijenteli koja preferira najam većih motornih jahti i luksuznih katamarana s posadom. Zahvaljujući njihovoj visokoj potrošnji, ukupni financijski minus u marinama i čarter agencijama znatno je manji od samog pada u broju dolazaka.
Pred nama su ključni tjedni koji će odrediti konačni ishod sezone. Iako je lipanj podbacio, lokalni akteri se nadaju da će last-minute rezervacije tijekom srpnja i kolovoza uspjeti ublažiti dosadašnje minuse. Ipak, trenutačne brojke jasan su pokazatelj da je strategija neprestanog rasta cijena dosegnula svoj limit te da će hrvatski nautički turizam morati ponuditi znatno veću vrijednost za novac želi li zadržati poziciju na Mediteranu.