Što se zapravo krije iza optimističnih statistika o inflaciji?

Time je nastavljen dvomjesečni trend blagog usporavanja. No, dok ministarstva i analitičari u tim brojkama vide prve znakove stabilizacije, surova realnost na policama trgovina i računima ne nudi previše razloga za slavlje.

Paradoks domaće ekonomije ponovno je na vidjelu i to kroz činjenicu da  inflacija možda usporava svoj galop, no cijene i dalje rastu , samo nešto sporijim tempom nego prošle godine. Ono što najviše zabrinjava jest činjenica da najveći pritisak dolazi upravo iz sektora bez kojih je svakodnevni život nemoguć, a to su energije i usluga.

Pogled u strukturu lipanjske inflacije precizno otkriva gdje nestaje kupovna moć građana. Dok su cijene hrane zabilježile relativno miran rast od 1,8 posto na godišnjoj razini, stvarni cjenovni šok krije se u preostale dvije ključne komponente:

S druge strane cijene energije skočile su za nevjerojatnih 13,2 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Ovi se troškovi sada lančano prelijevaju na cjelokupno gospodarstvo.

Povećanje cijene usluga je za 8,1 posto na godišnjoj razini, uz konstantan mjesečni rast od 1,1 posto. Ovaj skok najsnažnije pogađa upravo turističke regije, gdje su ugostiteljske i obrtničke cijene u jeku sezone dosegnule povijesne maksimume.

Hrvatska se i dalje nalazi u samom vrhu Europske unije po intenzitetu inflacijskih pritisaka. Prema podacima Eurostata, s harmoniziranom stopom od 4,2 posto, lošije od nas stoje samo Litva i Bugarska, dok je prosjek europodručja znatno niži i iznosi 2,8 posto.

Dok se u javnosti često ističe rast minimalnih plaća, ekonomski analitičari upozoravaju da ovaj val poskupljenja najteže pogađa hrvatsku srednju klasu. Riječ je o građanima čija su primanja prevelika da bi ostvarili pravo na socijalne pakete pomoći, a istovremeno premala da bi bez odricanja prebrodili svakodnevne troškove.

Uz skuplju energiju i tihi, ali stalni rast komunalnih davanja u gradovima, kućni budžeti gube bitku s realnošću. Trgovački lanci potvrđuju jasnu promjenu potrošačkih navika, kupuje se isključivo planski, prednost imaju kataloške akcije, dok brendirane proizvode na policama sve brže zamjenjuju povoljnije robne marke.

Ekonomska formula za ostatak godine tako ostaje nepromijenjena. Dok će službena statistika  bilježiti postotke i decimalne padove, građani će na terenu nastaviti svjedočiti realnosti koju nijedan grafikon ne može uljepšati: život u Hrvatskoj postaje sve luksuznija kategorija.