Od muzejskog depoa do televizijskih ekrana: Jero Pugliesi ponovno otkriven nakon više od stoljeća

Otvorenje gostujuće izložbe Dubrovačkih muzeja „Iza objektiva: Jero Pugliesi, učeni gospari i Tempi passati“ u Slanome povod je za novu priču o čovjeku koji je desetljećima bio gotovo zaboravljen, a danas se sve više potvrđuje kao jedna od najzanimljivijih osobnosti dubrovačkog kulturnog života s kraja 19. i početka 20. stoljeća.

Izložba autorice Marine Filipović, više kustosice i voditeljice Kulturno-povijesnog muzeja Dubrovačkih muzeja, nakon velikog interesa publike u Etnografskom muzeju Rupe započela je svoje gostovanje upravo u Slanome, mjestu s kojim je ugledni liječnik, glazbenik, veleposjednik i fotograf Jero Pugliesi bio snažno povezan. No Pugliesijeve fotografije ovih dana ne žive samo na izložbenim panoima. Već nekoliko tjedana gledatelji Libertas televizije kroz serijal „Zbirke: Jero Pugliesi“ upoznaju njegove fotografije i priče skrivene iza njih, a večeras u 20.30 sati na programu je i posebna polusatna dokumentarna emisija koja prvi put donosi cjelovitiju priču o autoru i njegovoj iznimnoj ostavštini.

Posebnost cijele priče leži u činjenici da je Pugliesija javnosti, na neki način, ponovno otkrila upravo Marina Filipović. Tijekom inventarizacije i digitalizacije zbirke fotografija Kulturno-povijesnog muzeja počela je istraživati stotine negativa i pozitiva koji godinama nisu bili sustavno obrađeni. „Kada sam tijekom inventarizacije i digitalizacije zbirke počela otvarati stare kutije i omotnice, odmah sam vidjela da je riječ o nečemu posebnom. Nije to bio atelijerski fotograf koji je čekao mušterije u studiju, nego čovjek koji je izlazio među ljude i bilježio život oko sebe“, objašnjava Filipović u dokumentarnoj emisiji. U početku, kaže, nije ni znala da promatra radove upravo Jera Pugliesija.

„Tek su me isti ljudi koji su se pojavljivali na različitim fotografijama doveli do njega. Malo po malo slagala se priča o jednom gotovo zaboravljenom autoru“, govori kustosica koja danas kroz izložbu i televizijski serijal vodi gledatelje kroz njegov fotografski svijet. A taj svijet iznimno je širok. Pugliesi nije fotografirao samo vedute Dubrovnika. Njegov objektiv bilježio je Festu svetoga Vlaha, procesije, berbe maslina i grožđa, Linđo, sajmove, prizore iz bolnice, gradske prosjake, obiteljska okupljanja, Elafite, Mljet, dubrovačko zaleđe, ali i putovanja po Hercegovini.

Povjesničar umjetnosti Ivan Viđen, koji je gledatelje vodio kroz prvi ciklus serijala „Zbirke“ posvećen zbirci Miška Ercegovića, smatra da je upravo autorska cjelovitost ono što Pugliesijevu ostavštinu čini posebnom. „Za razliku od zbirke Miška Ercegovića, koja okuplja radove različitih autora, kod Jera Pugliesija pred sobom imamo vrlo zaokruženu autorsku cjelinu. Gotovo svaka fotografija nosi njegov prepoznatljiv rukopis“, ističe Viđen. Još je zanimljivije, dodaje, što Pugliesija zapravo otkrivamo tek danas.

„Posebno je fascinantno da ga otkrivamo više od stoljeća nakon njegove smrti. Kada danas vidimo njegov opus, jasno je da pripada samom vrhu pionirskog razdoblja hrvatske fotografije.“ Pugliesi je, naime, bio mnogo više od čovjeka koji je posjedovao fotoaparat, što je među dubrovačkim gosparima njegova vremena predstavljalo svojevrsni statusni simbol. „Mnogi dubrovački gospari fotografirali su, ali kada pogledate fotografije Jera Pugliesija, odmah je jasno da iza objektiva stoji umjetničko oko“, smatra Viđen.

Posebnu vrijednost njegovim fotografijama daje činjenica da nisu samo umjetnički zanimljive nego i neprocjenjiv dokument vremena. Zahvaljujući njima danas možemo vidjeti kako su izgledali Dubrovnik, Primorje i njihovi stanovnici na samom prijelazu stoljeća. Nije stoga slučajno da je izložba svoje prvo gostovanje nakon Dubrovnika pronašla upravo u Slanome. Jero Pugliesi ondje nije bio tek povremeni posjetitelj. Na obiteljskom imanju provodio je mnogo vremena, fotografirao mještane, procesije, poljoprivredne radove i svakodnevni život Primorja. Zahvaljujući njegovim snimkama danas možemo vidjeti kako su Slano i njegova okolica izgledali prije više od stotinu godina. Upravo zato otvorenje izložbe u povijesnom dvoru Ohmućević ima dodatnu simboličku vrijednost – Pugliesijeve fotografije, barem nakratko, vratile su se mjestu u kojem su mnoge od njih nastale.

Gotovo 120 godina nakon njegove smrti, Jero Pugliesi tako se istodobno vraća javnosti na dva mjesta – na zidovima izložbe otvorene u Slanome i na ekranima Libertas televizije. Ono što je desetljećima bilo pohranjeno u muzejskim kutijama danas ponovno postaje dio kolektivne memorije Dubrovnika i njegova kraja.