Međunarodni je dan animacije: Hrvatska ima bogatu tradiciju crtanog filma

Međunarodni dan animacije obilježava se 28. listopada, a posvećen je umjetnosti koja već desetljećima spaja crtež, pokret i pripovijedanje.

Međunarodni dan animacije ustanovila je 2002. godine Međunarodna udruga animiranog filma (ASIFA), a datum je odabran u spomen na 28. listopada 1892. godine, kada je francuski izumitelj Émile Reynaud u Parizu javno prikazao animirane prizore pomoću svojeg optičkog kazališta. Taj se događaj smatra jednim od važnih početaka povijesti animiranog filma. 

Animacija se danas koristi u filmovima, televizijskim serijama, videoigrama, reklamama i digitalnim sadržajima, a njezina povijest obuhvaća različite tehnike – od ručno crtanih kadrova i lutaka do računalno generiranih likova i trodimenzionalnih svjetova.

Zagrebačka škola crtanog filma proslavila Hrvatsku

Hrvatska ima posebno mjesto u povijesti svjetske animacije zahvaljujući Zagrebačkoj školi crtanog filma, koja se razvila sredinom 20. stoljeća. Počeci animacije u Zagrebu sežu u razdoblje prije Drugoga svjetskog rata, dok je važan korak u razvoju domaće produkcije bilo osnivanje Zagreb filma 1953. godine.

Studio za crtani film u sklopu Zagreb filma osnovan je 1956. godine, a krajem pedesetih i početkom šezdesetih godina hrvatski animirani filmovi počeli su ostvarivati zapažene međunarodne uspjehe. Zagrebačka škola razvila je prepoznatljiv likovni stil koji se razlikovao od tada dominantne tradicije raskošnih, realistično oblikovanih crtanih filmova. Umjesto toga, autori su eksperimentirali s crtežom, oblikom, pokretom i filmskim pripovijedanjem. 

Među najpoznatijim autorima bili su Dušan Vukotić, Vatroslav Mimica, Nikola Kostelac i Vladimir Kristl. Njihov je rad pridonio tome da Zagreb postane jedno od važnih središta umjetničke animacije u svijetu.

„Surogat” osvojio povijesnog Oscara

Jedan od najvažnijih trenutaka hrvatske animacije dogodio se 1962. godine, kada je Dušan Vukotić osvojio Oscara za kratki animirani film „Surogat”. Riječ je o povijesnom uspjehu jer je to bio prvi film izvan američke produkcije koji je osvojio Oscara u toj kategoriji. Film kroz priču o čovjeku koji stvara predmete napuhujući ih prikazuje svijet u kojem se stvarnost oblikuje prema željama i potrebama pojedinca. 

Hrvatsku animaciju obilježila je i serija „Profesor Baltazar”, čiji je glavni lik postao prepoznatljiv generacijama gledatelja. Dobrodušni izumitelj svoje je probleme rješavao maštovitim izumima, a serija je ostala jedan od najpoznatijih primjera domaće animirane produkcije.

Zagrebačka škola crtanog filma nije bila važna samo zbog nagrada, nego i zbog slobode umjetničkog izražavanja, eksperimentiranja i tema koje su nadilazile dječju publiku. Njezina zbirka od 414 kratkih animiranih filmova, nastalih od 1956. do 1979. godine, upisana je 2025. godine u UNESCO-ov registar Pamćenje svijeta

Međunarodni dan animacije prilika je da se podsjetimo kako animirani film nije samo zabava za najmlađe, nego i oblik umjetnosti koji može prenositi složene ideje, propitivati društvo i ostaviti trajan trag u kulturi.