Svjetski dan oceana obilježava se svake godine 8. lipnja kada je vrijeme da se sjetimo kako oni prekrivaju više od 70 posto površine planeta, proizvode najmanje 50 posto kisika kojeg udišemo, hrane milijarde ljudi, upijaju velike količine ugljikova dioksida i najveći su svjetski rezervoar biološke raznolikosti. Izvor su hrane, zdravlja, inspiracije i života – ali i gospodarski stup, s milijunima radnih mjesta u industrijama vezanima uz more.
No unatoč svim blagodatima, oceani su danas ugroženi kao nikad prije. Prekomjerni izlov, onečišćenje plastikom, klimatske promjene, zakiseljavanje i uništavanje staništa dovode do alarmantnih posljedica: 90 posto populacija velikih riba je istrijebljeno, a čak 50 posto koraljnih grebena uništeno. Uzimamo iz oceana sve više, brzinom kojom se oceani ne mogu obnoviti.
Kao međusobno povezane vodene mase na Zemljinoj površini, oceani povezuju sve ljude, a upravo zbog čovjekova djelovanja, sve su ugroženiji. Oceanima najviše prijeti industrijski otpad za koji je odgovoran isključivo čovjek. Prema UNESCO-u, oceani su pluća Zemlje, a ujedno su i nezamjenjivi izvor vode i hrane te važni za ukupnost i održanje života na planeti.
Prema Strategiji EU za bioraznolikost do 2030., cilj je zaštititi najmanje 30 % morskih područja EU-a, odnosno 10 % strogo zaštititi, jer su zdravi oceani preduvjet rješenja klimatske krize.
U Hrvatskoj, koja se ponosi s više od 6000 kilometara obale i bogatim jadranskim ekosustavom, očuvanje mora nije samo ekološka obveza već i gospodarska i kulturna nužnost.