Summit NATO-a u Ankari: U fokusu veća europska odgovornost za obranu i nastavak potpore Ukrajini

Očekuje se da će europske članice preuzeti znatno veću odgovornost za obranu kontinenta, dok bi se Sjedinjene Američke Države u budućnosti više usmjerile na indo-pacifičku regiju. Washington pritom namjerava zadržati ključnu ulogu u području nuklearnog odvraćanja i strateških obavještajnih sposobnosti.

Američki ministar obrane Pete Hegseth ranije je poručio kako Savez želi razviti "uravnoteženiji NATO", u kojem će Europa imati vodeću ulogu u vlastitoj sigurnosti.

Na sastanku će se analizirati provedba zaključaka donesenih na prošlogodišnjem summitu u Haagu te definirati daljnji koraci za jačanje obrambenih kapaciteta Saveza. Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte uoči skupa istaknuo je kako sada slijedi provedba preuzetih obveza kroz veća ulaganja, jačanje obrambene industrije i nastavak potpore Ukrajini.

Jedna od važnijih tema bit će i povećanje obrambene potrošnje. Na summitu u Haagu članice su, uz iznimku Španjolske, prihvatile cilj da do 2035. godine za obranu i s njom povezane aktivnosti izdvajaju ukupno pet posto BDP-a. Od toga bi 3,5 posto bilo namijenjeno izravnim obrambenim izdacima, dok bi preostalih 1,5 posto bilo usmjereno na infrastrukturu i druge aktivnosti povezane sa sigurnošću.

Prema ocjenama američkih dužnosnika, pojedine države poput Poljske, Njemačke te nordijskih i baltičkih članica prednjače u ispunjavanju tih ciljeva, dok će zemlje koje sporije povećavaju izdvajanja biti pod dodatnim pritiskom da ubrzaju provedbu preuzetih obveza.

Summit se održava u trenutku kada američki predsjednik Donald Trump ponovno poziva europske saveznike da preuzmu veći dio financijskog tereta obrane. Posljednjih tjedana u više je navrata kritizirao europske članice NATO-a, a najavio je i mogućnost preispitivanja američke sigurnosne potpore ako ne ispune dogovorene obveze. Istodobno, zadržao je dobre odnose s turskim predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoğanom, zbog čega je ranije izjavio kako mu je upravo domaćinstvo Turske dodatni razlog za dolazak na summit.

Na kraju sastanka očekuje se usvajanje završne deklaracije kojom će saveznici potvrditi privrženost načelu kolektivne obrane iz članka 5. Sjevernoatlantskog ugovora. U dokumentu bi se, prema dostupnim informacijama, trebala naći i potvrda nastavka potpore Ukrajini.

Plan predviđa ukupno 140 milijardi eura pomoći tijekom ove i sljedeće godine. Dio sredstava već je osiguran kroz programe Europske unije i bilateralne pomoći pojedinih država, dok bi ostatak predstavljao nova izdvajanja europskih saveznika i Kanade. Sjedinjene Države, nakon povratka Donalda Trumpa u Bijelu kuću, više ne planiraju financirati vojnu pomoć ukrajinskim snagama.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski sudjelovat će na summitu te očekuje da završna deklaracija uključi dodatnu potporu njegovoj zemlji, posebno u području protuzračne i proturaketne obrane.

U nacrtu deklaracije, prema informacijama koje su dosad procurile u javnost, Rusija će biti označena kao dugoročna prijetnja euroatlantskoj sigurnosti, dok će se ponovno naglasiti stav da Iran ne smije razviti nuklearno oružje. Saveznici će također pozvati Teheran na poštovanje slobode plovidbe kroz Hormuški tjesnac.

Uz sastanke šefova država i vlada, tijekom summita održat će se i forum obrambene industrije na kojem će sudjelovati predstavnici država članica, partnerskih zemalja i vodećih obrambenih tvrtki. Očekuje se sklapanje više ugovora vrijednih nekoliko milijardi eura.

Domaćin summita je predsjednička palača u Ankari, kompleks s više od 1100 prostorija koji je godinama predmet političkih prijepora u Turskoj. Oporba ga smatra simbolom pretjerane državne potrošnje, a turski upravni sud još je 2015. godine presudio da je objekt izgrađen protivno propisima na zaštićenom šumskom području.