Najveća reforma europske ambalažne politike za cilj ima ne samo smanjiti količinu otpada nego promijeniti cijeli životni ciklus ambalaže

Nova europska Uredba o ambalaži i ambalažnom otpadu (PPWR), čija opća primjena počinje 12. kolovoza, donosi najveću reformu europske ambalažne politike u posljednjih nekoliko desetljeća, piše poslovni.hr. 

Europska komisija (EK) procjenjuje da bi nove mjere do 2030. mogle smanjiti emisije stakleničkih plinova iz ambalaže sa 66 na 43 milijuna tona godišnje, što približno odgovara ukupnim godišnjim emisijama Hrvatske. Uz to, očekuje se smanjenje potrošnje vode i troškova ekološke štete za više od šest milijardi eura.

Nova pravila jasnije definiraju tko je pravno odgovoran za pravilno gospodarenje otpadom, kako se određuju naknade, koji se podaci moraju prijavljivati i kako se uređuje internetska prodaja. Prema ocjeni EK, to bi trebalo pojednostaviti poslovanje na jedinstvenom europskom tržištu osobito malim i srednjim poduzećima.

Razlog za tako ambiciozne mjere leži u podatku da Europska unija i dalje proizvodi gotovo 80 milijuna tona ambalažnog otpada godišnje. Prosječni stanovnik EU-a godišnje proizvede gotovo 178 kilograma ambalažnog otpada, a unatoč blagom padu posljednjih godina količine su i dalje znatno veće nego prije desetljeća.

 Hrvatska u ovu tranziciju ulazi sa znatno slabije razvijenom infrastrukturom za recikliranje od vodećih država članica Europske unije. Dok Belgija, Njemačka i Italija recikliraju više od 130 kilograma ambalažnog otpada po stanovniku godišnje, Hrvatska je među državama s najnižim stopama recikliranja, što će otežati ispunjavanje dijela ciljeva koje postavlja nova uredba.

U godinama pred nama proizvođači hrane, trgovci, logističke tvrtke, proizvođači ambalaže i sektor recikliranja morat će ulagati u nove materijale, tehnologije i prilagodbu proizvodnih procesa kako bi ispunili sve strože europske zahtjeve. Za kompanije koje se na vrijeme prilagode PPWR može postati prilika za jačanje konkurentnosti na jedinstvenom europskom tržištu, dok će za one koje odgode ulaganja predstavljati sve veći regulatorni i poslovni rizik, prenosi poslovni.hr.