U Ogranku Lapad Dubrovačkih knjižnica, u sklopu programa „Knjige pod stablima“, održan je književni susret s književnicom Rosie Kugli
Kroz dinamičan dijalog s moderatoricom Nikolinom Njirić, autorica je provela publiku kroz dvadeset godina svog bogatog stvaralaštva – od trnovitih početaka do kolumni, sportskih biografija te romana za mlade i odrasle. Jedini žanr u kojem se još nije okušala jest znanstvena fantastika, uz opasku kroz smijeh: „Nikad ne reci nikad.”
Govoreći o počecima, Kugli je istaknula kako njezin spisateljski put nije bio planski, nego je proizašao iz teškog životnog razdoblja u kojem je pisanje u početku bilo oblik preživljavanja i osobne terapije.
„U tim trenucima kada nemaš ništa – ni sigurnost, ni znanje što donosi sutra – shvatiš da ti nitko ne može oduzeti ono što nosiš u sebi. Ja sam imala tu svoju rečenicu, svoj smisao i talent za izražavanje. Držala sam se za to pisanje kao za slamku spasa.”
Iz tog iskustva nastao je njezin najpoznatiji roman za odrasle „Mali noćni razgovori“, koji se izravno bavi problematikom obiteljskog nasilja i zlostavljanja žena.
Okretanje sportskoj biografiji imalo je duboko osoban i praktičan povod. Suočena s ignoriranjem izdavača na početku karijere, tražila je drugačiju formulu, istovremeno motivirana vlastitom djecom koja su htjela odustati od sporta nakon prvih poraza.
„Gledajući s njima slike naših proslavljenih olimpijaca, pitala bih ih: 'Što mislite, što bi bilo da je Janica Kostelić odustala nakon svog prvog pada?' Tako mi je pala na pamet ideja o cijelom ciklusu biografija o sportašima s naglaskom na njihovo djetinjstvo, kako bih motivirala djecu i naučila ih da se nakon svakog pada mora ustati“, otkrila je autorica.
Seriju je započela 2006. godine slikovnicom o tenisačici Ivi Majoli, a uslijedile su biografije Janice Kostelić, Gordana Kožulja i Kristijana Curavića. Posebne simpatije publike izmamila je anegdota o nastanku knjige o braći Sinković. Autorica je knjigu pisala godinama, prilagođavajući se njihovu ustajanju u 4 sata ujutro, a pravi se triler odvijao uoči Olimpijskih igara u Parizu. Legendarni trener Nikola Bralić bio je skeptičan oko rezultata jer su braća već bila u ozbiljnim sportskim godinama, na što im je Rosie kroz šalu uputila nesvakidašnju prijetnju:
„Kroz šalu sam im zaprijetila da se ne vraćaju kući bez zlata da nam ne propadne kraj knjige. Na kraju su Sinkovići izveli svjetsko čudo, osvojili zlato i sami ispisali spektakularno, finalno poglavlje.“
Rosie Kugli prepoznatljiva je po tome što se mladima obraća njihovim jezikom i otvoreno progovara o najtežim društvenim temama. Roman „Nisam ti rekla“, šokantna priča o tinejdžerici koja tragično stradava zbog jednog pića previše, napisan je na inzistiranje njezine kćeri da kraj mora biti tragičan kako bi poslao stvarnu poruku. Knjiga je postigla golem uspjeh, ušla u javnozdravstvene kampanje protiv alkoholizma mladih i postala domaći ekvivalent kultnom naslovu „Mi djeca s kolodvora Zoo“. Uslijedio je roman „Dvije crte plavo“ koji se bavi maloljetničkom trudnoćom, a nakon čije je istoimene kazališne predstave jedna djevojka hrabro progovorila o vlastitom iskustvu i dobila podršku unutar školskog sustava. Novije knjige poput romana „Hod po rubu“,i „Dvostruka igra – lažni profil“, integrirane su u kampanje za očuvanje mentalnog zdravlja mladih i borbu protiv vršnjačkog nasilja na internetu.
Posebno mjesto u njezinu opusu zauzima knjiga „Tragovi u vremenu“, biografsko-povijesna priča o Stjepanu Kugliju, njezinu pretku i vlasniku poznate knjižare koja je poslije postala knjižara „Mladost“. Stjepan Kugli bio je vizionar koji je dovodio svjetske klasike, izdavao Matoša, Krležu i Ujevića te prepoznao važnost književnosti za djecu i žene. Kugli je ovu knjigu napisala s jasnim ciljem da od zaborava spasi priču o ljudima koji su opismenili i kulturno podigli generacije u Hrvatskoj prije nego što odu njezini posljednji svjedoci.
Odgovarajući na pitanja publike, Rosie je iskreno priznala da zbog silnog volumena vlastitog pisanja danas čita vrlo malo, a kada ipak ukrade slobodno vrijeme, najradije bira biografije i teške životne drame. Otkrila je i novi projekt na kojem trenutačno radi pod poticajem Ministarstva hrvatskih branitelja, a riječ je o knjizi s tematikom iz Domovinskog rata, što za nju predstavlja posve novo autorsko područje.
Književna večer privedena je kraju autoričinom porukom dubrovačkoj publici u kojoj je naglasila da, bez obzira na sve tehnologije koje danas imamo, knjiga nikada neće izgubiti svoju vrijednost jer nas uči razumijevanju drugih i sposobna nas je promijeniti. Njezin finalni apel bio je jasan i inspirativan: „Čitajte i nikada, ali nikada nemojte odustati od svojih snova! Čitanje je najljepši dar koji možete dati sebi.“