Potpisani sporazumi s HBOR-om i HAMAG-BICRO-om vrijedni 47 milijuna eura, a novi financijski instrumenti trebali bi olakšati ulaganja u poljoprivredu i preradu hrane
Hrvatska je postala prva država članica Europske unije koja uvodi zajmove i kredite s mogućnošću otpisa dijela glavnice do čak 50 posto u okviru Strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike za razdoblje 2023. – 2027. godine.
Potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić potpisao je u srijedu, zajedno s ravnateljem Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju Nikolom Dolačkim, dva sporazuma o financiranju s Hrvatskom bankom za obnovu i razvitak (HBOR) te Hrvatskom agencijom za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO).
Ukupna vrijednost novih financijskih instrumenata iznosi 47 milijuna eura, a namijenjeni su poljoprivrednicima i prerađivačima koji se suočavaju s otežanim pristupom kapitalu zbog tržišnih i drugih poremećaja.
„Republika Hrvatska prva je zemlja Europske unije s osmišljenim linijama zajmova i kredita s otpisom glavnice do čak 50 posto u okviru Strateškog plana ZPP-a 2023. – 2027.“, istaknuo je ministar Vlajčić.
Za financiranje primarne poljoprivredne proizvodnje kroz HAMAG-BICRO osigurano je 27 milijuna eura. Poseban naglasak stavljen je na osjetljive sektore poput stočarstva, pčelarstva, voćarstva i povrćarstva. Korisnicima će biti dostupni zajmovi od 1.000 do 150.000 eura, uz mogućnost otpisa do 45 posto glavnice, odnosno do 50 posto za mlade poljoprivrednike.
Predsjednik Uprave HAMAG-BICRO-a Vjeran Vrbanec ocijenio je kako će novi instrumenti predstavljati kvalitetan primjer poticanja razvoja hrvatske poljoprivrede.
Dodatnih 20 milijuna eura osigurano je kroz HBOR za ulaganja u sektor prerade. Krediti će se kretati od 200.000 do 3 milijuna eura, a korisnici će moći ostvariti otpis do 40 posto glavnice. Cilj je jačanje preradbenih kapaciteta i povećanje dodane vrijednosti domaće proizvodnje.
Predsjednik Uprave HBOR-a Hrvoje Čuvalo naglasio je kako se nastavlja uspješna praksa povezivanja bespovratnih sredstava Europske unije i kreditnih linija HBOR-a kako bi investitorima bili dostupniji povoljniji izvori financiranja.
Iz Ministarstva ističu da bi novi financijski instrumenti trebali povećati konkurentnost hrvatske poljoprivrede i prehrambene industrije te pridonijeti održivom razvoju ruralnih područja.
Ravnatelj Agencije za plaćanja Nikola Dolački poručio je kako će novi programi biti dodatni poticaj poljoprivrednicima koji se svakodnevno suočavaju s brojnim izazovima te im pomoći da budu konkurentniji na europskom i međunarodnom tržištu.