Simbolika boja kojima bojamo jaja

Tradiciju bojenja jaja iranski narodi njeguju preko 2500 godina, a Egipćani su poklanjali pisanice u proljeće kao simbol probuđenog života. Jaja su kao simbol ponovnog rođenja i novog života bila sastavni dio poganskog slavljenja dolaska proljeća i novog života nakon zime. Ukrašena jaja poklanjala su se bližnjima, a taj su običaj prema nekim teorijama preuzeli i kršćani, čiji proljetni blagdan Uskrs simbolizira upravo novi život uskrsnulog Isusa.

Prema drugoj teoriji, Crkva je tradiciju bojenja jaja za Uskrs preuzela od ranih kršćana iz Mezopotamije koji su ih bojili u crveno kako bi podsjetili na krv koju je Krist prolio na raspelu kao žrtvu za otkupljenje ljudskog roda. Zapisi o ovom običaju ranih kršćana nalaze se u petom broju katoličkog mjesečnika Donahoe koji je izlazio od 1878. do 1908. godine.

Začetak tradicije bojenja jaja ne pripisuje se samo Mariji jer se i Marija Magdalena spominje u dvije varijante. Prema prvoj varijanti, Marija Magdalena je trećeg dana od Kristovog raspeća nosila košaru kuhanih jaja ženama koje su bdjele uz Isusov grob. Stigavši je zatekla otkotrljan kamen s ulaza u grob koji je bio prazan, a jaja u njezinoj košari zasjala su crvenom bojom. Druga legenda kaže kako je Marija Magdalena došla razgovarati s rimskim carem Tiberijem i pozdravila ga riječima: 'Krist je uskrsnuo', na što joj je on uzvratio: 'Krist je uskrsnuo kao što je ovo jaje crveno.' Pri tome je, ovisno o verziji legende, pokazao jaje na stolu ili jaje u njezinim rukama, koje je - čim je to izgovorio - postalo crveno.

Britanci vole svoje običaje vezati uz kraljevsku tradiciju pa ni ukrašavanje jaja uoči proslave Uskrsa nije pošteđeno toga. Za to je zaslužan engleski kralj Edward I koji je u 13. stoljeću zatražio 450 obojenih i zlatnim listićima ukrašenih jaja koja je podijelio kao uskrsne darove ostalim članovima kraljevskog kućanstva.

Simbolika boja kojima bojimo jaja

Danas su dostupni različiti materijali, boje i tehnike za ukrašavanje jaja, no mnoge obitelji drže se tradicionalnog bojenja prirodnim bojilima od kojih je, vjerojatno zbog crvene boje, najčešća ljuska crvenog luka. Za ukrašavanje se koriste tkaninom pričvršćene travke različitih oblika, na čijem će mjestu nakon kuhanja u ljusci luka jaje ostati neobojeno. Za različite motive, uzorke ili pisane poruke na jajima koristi se rastopljeni pčelinji vosak prije bojenja ili različite igle i nožići za struganje nakon bojenja, a sjaj ljusci obojenog jajeta tradicionalno daje trljanje kožom slanine.

Crvena je boja kršćanski simbol Kristove muke, Božje ljubavi, nade, energičnosti i služenja Crkvi, a predstavlja i duhovnu budnost, djelotvornost, milosrđe, radost života i ljubavi. Osim crvenom, kršćani jaja često boje žutom bojom koja označava svjetlost, žetvu, mladost, čistoću, a za njih je ona simbol nagrade i priznanja. Česta je i zelena boja koja označava plodnost, zdravlje, nadu, svježinu i bogatstvo, a za kršćane je ona simbol pobjede života nad smrću, nade i blagostanja.

Izvor: Tportal.hr