Na današnji dan Dubrovnik je pogodio strašan potres, ovako je to izgledalo (VIDEO)

Osim goleme materijalne štete, katastrofa je uzrokovala i ozbiljan politički i gospodarski slom. U potresu je poginuo knez, kao i velik broj pripadnika vlastele, a od sedmorice članova Malog vijeća preživjela su tek četvorica. Grad je ostao bez vlasti nekoliko dana, od 6. do 10. travnja, dok je većina stanovništva pobjegla. Dio plemstva sklonio se na Ploče, a u kaosu su izbile i pljačke, uključujući i državnu blagajnu. Situaciju je dodatno pogoršao veliki požar koji je zahvatio Grad.

Već 10. travnja skupina plemića okupila se u tvrđavi Revelin, predvođena Lukom Zamanjom, odlučna da obnovi upravljanje Republikom i ostane u njezinu središtu. Istodobno je rastao strah od mogućih napada Mlečana i Osmanlija, koji su mogli iskoristiti slabost Dubrovnika. Zbog toga je pokrenuta intenzivna diplomatska aktivnost, a pomoć se tražila od pape, Mletačke Republike te španjolskog i francuskog dvora.

Dan kasnije, 11. travnja, sazvano je Veliko vijeće koje je donijelo odluku da nitko ne smije napustiti teritorij Republike, kako bi se očuvala stabilnost i spriječio dodatni raspad.

Potres se dogodio u osjetljivom političkom trenutku, tijekom Drugog kandijskog rata, kada su i Mletačka Republika i Osmansko Carstvo pokazivali interes za dubrovačko područje. Unatoč teškim okolnostima, zahvaljujući diplomatskim naporima Dubrovnik je uspio sačuvati svoju neovisnost i postupno se oporaviti.

Prema procjenama, u potresu je poginulo oko 42 posto stanovništva, odnosno gotovo 2.000 ljudi, dok je preživjelo oko 2.500 stanovnika. Iako je katastrofa označila jedno od najtežih razdoblja u povijesti Republike, Dubrovnik je u 18. stoljeću uspio obnoviti gospodarsku snagu, osobito kroz pomorsku trgovinu, sve do konačnog ukinuća Republike 1808. godine.