Svaki deseti građanin priznaje da često baca hranu, ali većina ipak planira kupnju

Svaki deseti ispitanik priznaje da često ili vrlo često baca hranu, pokazali su preliminarni rezultati istraživanja predstavljenog na panelu "Hrana nije otpad". Istodobno, čak 81,4 posto građana prije odlaska u trgovinu uvijek ili često provjerava stanje zaliha hrane u hladnjaku, dok gotovo sedam od deset ispitanika unaprijed detaljno planira kupnju. Rezultati upućuju na to da se svijest o odgovornijoj potrošnji hrane postupno razvija, ali da još uvijek postoji prostor za napredak. 

Istraživanje, koje su zajednički proveli Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Zagrebačka županija na uzorku od 328 kućanstava, pokazalo je i kako samo 14 posto ispitanika često ili uvijek hranu kupuje impulzivno, dok njih više od polovice to čini tek povremeno. S druge strane, najvećim preprekama daljnjem smanjenju bacanja hrane pokazale su se navike u kućanstvu, poput odbijanja konzumacije ostataka obroka, ali i nedostatak vremena za kvalitetnije planiranje kupnje i pripremu hrane. 

Premda rezultati ohrabruju, upravo ljetni mjeseci predstavljaju razdoblje kada se hrana zbog visokih temperatura najbrže kvari. Zato stručnjaci upozoravaju kako planiranje kupnje postaje još važnije nego tijekom ostatka godine. Kupnja onoliko hrane koliko se doista može potrošiti, pravilno čuvanje namirnica i iskorištavanje ostataka obroka ne pridonose samo smanjenju kućnih troškova, nego i očuvanju okoliša.

Problem bacanja hrane već je godinama jedan od važnijih izazova u Europskoj uniji. Osim što nepotrebno opterećuje kućni budžet, hrana koja završi u otpadu predstavlja i gubitak prirodnih resursa utrošenih za njezinu proizvodnju, prijevoz i skladištenje. Upravo zato sve se više naglašava važnost odgovornih potrošačkih navika, od planiranja obroka do pravilnog skladištenja namirnica.

Preliminarni rezultati istraživanja predstavljeni su na panelu "Hrana nije otpad", održanom povodom obilježavanja 30. obljetnice Hrvatskog agroekonomskog društva (HAED), koje već tri desetljeća okuplja stručnjake iz područja agrarne ekonomike i održivog razvoja prehrambenih sustava. 

Stručnjaci preporučuju redovito provjeravanje sadržaja hladnjaka prije odlaska u kupnju, planiranje obroka nekoliko dana unaprijed te pravilno skladištenje namirnica kako bi što dulje zadržale svježinu. Korisne savjete o čuvanju hrane, razlikama između oznaka "upotrijebiti do" i "najbolje upotrijebiti do", planiranju kupnje i receptima za iskorištavanje ostataka hrane građani mogu pronaći na nacionalnom portalu Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva "Hrana nije otpad", koji je namijenjen upravo edukaciji potrošača o smanjenju otpada od hrane.

KOLIKO HRANE BACAMO?

Stručnjaci godinama upozoravaju da je bacanje hrane istodobno gospodarski, okolišni i etički problem. Hrvatska se, kao i ostale države članice Europske unije, obvezala do 2030. godine značajno smanjiti količine otpada od hrane. Prema službenim nacionalnim podacima, u Hrvatskoj se godišnje baci više od 220 tisuća tona hrane, a najveći dio tog otpada nastaje upravo u kućanstvima. Značajan dio odnosi se na hranu koja je bila potpuno jestiva i mogla se iskoristiti.