Spavamo jedan sat duže, no dnevne svjetlosti imamo sat manje. Klinička psihologinja Vesna Raguž Staničić objašnjava kako promjena kazaljki na satu utječe na naše funkcioniranje.
Ovog vikenda, sa subote na nedjelju prelazimo na zimsko računanje vremena. Svake godine, dva puta, kazaljke se pomiču, u jesen unatrag, na proljeće unaprijed. No postavlja se pitanje; koliko je potrebno pomicanje kazaljki na satu?
Europska komisija predložila je ukidanje 2018., Europski parlament 2019. bio je suglasan s prestankom pomicanja sata od 2021. No, prijedlog nije dovršen dogovorom u Vijeću EU-a, pa se postojeći sustav nastavlja primjenjivati, a do kada - ostaje nepoznato.
Psihologinja Vesna Raguž Staničić za Libertas televiziju objašnjava kako promjena kazaljki na satu utječe na naše funkcioniranje.
"Kako se uvijek u ovo doba i u proljetno doba taj sat miče, mi se moramo prilagođavati na to novo odbrojavanje sata, odnosno pomicanje vremena, i to je nešto na šta se moramo prilagođavati i kad je riječ o tom jednom dnevnom funkcioniranju. Sada nam se produžuje taj dan, dolazi dan kada imamo 25 sati u toku dana, i kada se jedan sat duže spava. Ono micanje sata koje se događa u proljeće kada se skraćuje taj dan, i kada se sat vremena manje spava, djeluje zapravo puno lošije na naše funkcioniranje, na naš bioritam. Utvrđeno je da je ovaj bioritam prirodniji.", kaže Raguž Staničić.
Osim starijih, još jedna skupina ljudi, u teoriji, je izložena promjenom računanja sata, a to su adolescenti. Zašto? Pogledajte u današnjim vijestima Libertas televizije od 17 sati i 30 minuta.