Prvi je put uveden 2008. godine na inicijativu Europskog društva za štitnjaču.
Prvi je put uveden 2008. godine na inicijativu Europskog društva za štitnjaču. Njegova je svrha povećati svijest javnosti o bolestima štitnjače te naglasiti važnost očuvanja zdravlja štitnjače kao važnog preduvjeta kvalitetnog i zdravog života, osobito kod skupina koje su osjetljivije na čimbenike rizika i poremećaje funkcije štitnjače, poput trudnica, djece i starijih osoba.
Štitnjača je mala endokrina žlijezda veličine oko pet centimetara koja svojim djelovanjem utječe na cijeli organizam. Smještena je s prednje strane vrata, a oblikom, zbog svoja dva režnja spojena u sredini, nalikuje leptiru. Štitna žlijezda sintetizira hormone trijodtironin i tiroksin, koji su nužni za pravilno funkcioniranje svih tkiva i organa, otpušta ih u krvotok te tako regulira sveukupni metabolizam. Proizvodnju hormona tiroksina i trijodtironina regulira hormon hipofize tireotropin.
Bolesti štitnjače mogu se pojaviti u bilo kojoj životnoj dobi, ali su češće u srednjoj i starijoj životnoj dobi. Kod žena se najčešće javljaju u četrdesetim i pedesetim godinama, dok se kod muškaraca učestalost povećava u pedesetim i šezdesetim godinama života.
Dva najčešća poremećaja funkcije štitnjače su hipertireoza (pojačana aktivnost štitnjače) i hipotireoza (smanjena aktivnost štitnjače). Simptomi bolesti štitnjače variraju od osobe do osobe i nerijetko se pogrešno povezuju sa stanjima kao što su trudnoća, menopauza ili depresija.
Prema posljednjim procjenama Međunarodne agencije za istraživanje raka (IARC), 2022. godine su u svijetu od raka štitnjače oboljele 821 214, a umrlo je 47 507 osoba.
Prema posljednjim podacima Registra za rak, u 2023. godini od raka štitnjače je u Hrvatskoj oboljelo 876 osoba, 659 žena i 217 muškaraca. U 2024. godini od raka štitnjače u Hrvatskoj umrlo je 28 osoba (20 žena i 8 muškaraca).