Utječu li požari na kvalitetu zraka u Dubrovniku?

Kako kažu iz DHMZ-a Satne koncentracije PM₁₀, prethodnih dana uglavnom između 10 i 30 µg/m³, porasle su na oko 50 do 65 µg/m³, a u pojedinim satima i više.

Riječ je o izvornim satnim podacima. Za ocjenu prekoračenja granične vrijednosti PM₁₀ mjerodavna je prosječna dnevna koncentracija od 50 µg/m³, a ne pojedinačna satna vrijednost. Najizraženiji čimbenik u ovom razdoblju je dotok saharske prašine. Snažni vjetrovi nad Saharom podižu sitne čestice prašine visoko u atmosferu, a zračne ih struje potom mogu prenijeti tisućama kilometara, sve do našeg područja. U ovom slučaju prašina je preko Sredozemlja stigla do Jadrana i juga Hrvatske.

Takve su epizode prirodna pojava i nisu neuobičajene za naše područje, a kada je prašine u većoj količini, koncentracije lebdećih čestica rastu, kao što sada pokazuju mjerenja u Dubrovniku. Za većinu ljudi takve epizode ne znače nužno zdravstveni problem, ali osjetljivije skupine, poput starijih osoba i osoba s respiratornim tegobama, preporučuje se pratiti preporuke zdravstvenih institucija.

Mjerenja PM₁₀ pokazuju količinu čestica u zraku, ali ne i njihov izvor, pa se ne može isključiti ni doprinos požara u dubrovačkom zaleđu i Hercegovini. Ipak, vremensko podudaranje snažnog dotoka saharske prašine s naglim porastom lebdećih čestica upućuje na to da je ona glavni čimbenik ovog porasta. Prema Copernicus Atmosphere Monitoring Servicea (CAMS ) prognozi, dotok saharske prašine trebao bi slabjeti 2. rujna, pa se očekuje i postupno smanjenje koncentracija PM₁₀. Na stvarne vrijednosti, osim saharske prašine, utječu i lokalni meteorološki uvjeti te drugi lokalni izvori čestica, poput prometa.