Europski fondovi pretočeni u opipljive projekte – od Pelješkog mosta do digitalne tranzicije i borbe protiv dezinformacija

Na panelu su sudjelovali Zrinka Raguž, državna tajnica u Ministarstvu regionalnoga razvoja i fondova EU, Blaž Pezo, predsjednik Županijske skupštine Dubrovačko-neretvanske županije, Mato Franković, gradonačelnik Grada Dubrovnika, te Hrvoje Spremić, pomoćnik direktora društva Zračna luka Ruđer Bošković. 

Kroz dinamičnu raspravu, panelisti su pretresli teme od kapitalne infrastrukture i zelene tranzicije do digitalizacije i gorućeg problema današnjice – borbe protiv dezinformacija.

Od Pelješkog mosta do zračne luke: Projekti koji mijenjaju jug

U uvodnom krugu rasprave sudionici su se osvrnuli na projekte koji su najizravnije podigli standard života u regiji. Kao apsolutni simbol uspjeha i povijesni projekt istaknut je Pelješki most, koji je teritorijalno spojio Hrvatsku, ali i otvorio vrata novim investicijama.

Državna tajnica Zrinka Raguž naglasila je kako Hrvatska bilježi izvrsne rezultate u povlačenju europskih sredstava, pri čemu Dubrovačko-neretvanska županija drži visoku i zavidnu poziciju na nacionalnoj razini. Istaknula je kako je jug najjači upravo u realizaciji velikih infrastrukturnih i kulturnih projekata, dok se prostor za napredak u novom financijskom razdoblju otvara u jačanju poduzetništva i daljnjem razvoju ruralnih dijelova regije.

Govoreći o koracima nakon Pelješkog mosta, Blaž Pezo je ispred Dubrovačko-neretvanske županije najavio nove strateške smjerove. Fokus županije u idućem razdoblju bit će na daljnjem prometnom i komunalnom povezivanju, s posebnim naglaskom na bolju povezanost otoka s kopnom te razvoj prometne mreže u unutrašnjosti i u dolini Neretve, kako bi se osigurao ravnomjeran razvoj svih dijelova županije.

Dubrovnik kao predvodnik održivog turizma i digitalnih rješenja

Gradonačelnik Mato Franković detaljno je pojasnio kako Dubrovnik, kao globalni brend, koristi EU politike za borbu protiv pritiska prekomjernog turizma (overtourism). Kroz poznati projekt Respect the City, europski fondovi postali su ključna poluga za transformaciju Dubrovnika u pametan i održiv grad. Franković je naglasio da se sredstva usmjeravaju u projekte koji su nevidljivi, ali ključni – od pametnih rješenja u prometu i upravljanja gužvama do digitalizacije gradske uprave i uvođenja naprednih tehnologija u očuvanje bogate kulturne baštine, a sve s ciljem da grad bude ugodan prvenstveno za život svojih građana.

Golemu ulogu u gospodarstvu juga ima i Zračna luka Ruđer Bošković. Pomoćnik direktora Hrvoje Spremić osvrnuo se na završeni povijesni projekt rekonstrukcije i modernizacije aerodroma financiran iz EU sredstava. Naglasio je kako je ta investicija dramatično podigla kapacitete i globalnu konkurentnost zračne luke. Govoreći o budućnosti, Spremić je istaknuo da je zrakoplovna industrija pod velikim pritiskom zbog emisija stakleničkih plinova, zbog čega se idući koraci zračne luke, snažno oslonjeni na EU smjernice, odnose na dekarbonizaciju prometa i uvođenje naprednih zelenih tehnologija na samom aerodromu.

Pojednostavljenje administracije i zelena tranzicija otoka

U drugom dijelu panela otvoreno se razgovaralo o kritikama da su procedure za povlačenje novca previše komplicirane za "malog čovjeka", udruge i male poduzetnike. Državna tajnica Raguž pojasnila je kako Ministarstvo intenzivno radi na digitalizaciji procesa i pojednostavljenju administracije kako bi europski novac bio još dostupniji i bliži građanima.

Kada je riječ o zelenoj tranziciji, Blaž Pezo je upozorio na specifične izazove koje ona donosi za otoke i ruralna područja. Županija stoga planira usmjeriti EU sredstva u energetsku samoodrživost otoka, napredne sustave gospodarenja otpadom te strogu zaštitu osjetljivog morskog ekosustava koji je temelj opstanka na ovom području.

Ključna bitka: Borba protiv dezinformacija

Poseban naglasak tijekom panela stavljen je na jednu od glavnih tema projekta #EuropeForUs – borbu protiv dezinformacija i lažnih vijesti koje se često plasiraju u javnosti i na društvenim mrežama, a tiču se pitanja "kamo zapravo ide EU novac" i "ograničava li nas Europska unija".

Panelisti su se složili da je jedino i najjače oružje protiv lažnih vijesti apsolutna transparentnost. Institucije se protiv ovog izazova bore otvaranjem podataka javnosti, redovitim izvještavanjem i izravnom komunikacijom. Zaključeno je kako se transparentnost prema građanima mora neprestano unaprjeđivati kroz jasne, pitke i točne informacije o svakom euru koji je uložen u lokalnu zajednicu.

Na samom kraju, sudionici su uputili zajedničku poruku građanima: iznimno je važno aktivno sudjelovati u europskim temama, jer kroz informiranost i angažman svaki pojedinac postaje pokretač promjena u svojoj okolini.

Kako je u završnoj riječi istaknuto, Europska unija na krajnjem jugu Hrvatske,  nisu komplicirani dokumenti, već naši vrtići, naši autobusi, pročišćivači, modernizirane zračne luke, mostovi i digitalna rješenja koja koristimo svaki dan. Projekt #EuropeForUs nastavlja svoj put diljem Hrvatske s jasnim ciljem – da glas građana uvijek ostane u samom središtu europskih politika.