Nedavno završeno službeno obilježavanje prvog Tjedna Hrvata izvan Republike Hrvatske ponovno je u fokus stavilo neraskidive veze dijaspore i matice
No, dok se na nacionalnoj razini raspravlja o općim demografskim strategijama, naša, Dubrovačko-neretvanska županija, tu priču živi na potpuno drukčiji, duboko osoban način. Naš prostor nije definiran samo zidinama i granicama, on je stoljećima oblikovan pomorstvom, odlascima, ali i trajnom vjernošću rodnoj grudi.
Kada na jugu govorimo o dijaspori, ne govorimo o apstraktnim brojkama. Govorimo o našim obiteljima, o iseljenicima iz Konavala, Dubrovačkog primorja, s Pelješca i Korčule koji su podizali San Pedro u Kaliforniji, gradili zajednice u New Orleansu ili stvarali povijest u Južnoj Americi.
Veze juga Hrvatske s iseljeništvom oduvijek su bile čvrste, no u današnjem vremenu brze digitalne povezanosti one moraju prerasti u konkretno partnerstvo. Naša dijaspora danas više nisu samo starije generacije koje u mislima nose miris česmine i rogača. To su treća i četvrta generacija koje u genima imaju zapečaćen ponos na dubrovačke korijene, ali i mladi, visokoobrazovani ljudi koji su proteklih godina napustili županiju zbog nemilosrdnih cijena nekretnina i turističke monokulture.
Dubrovački iseljenici kao najbolji ambasadori
Povijest nas uči da se s našeg kamena odlazilo trbuhom za kruhom, ali se u njega uvijek ulagalo. Od starih kapetanskih kuća na Pelješcu do modernih zaklada koje podupiru lokalnu kulturu i obnovu baštine. Naši ljudi vani danas su najsnažniji lobisti i ambasadori županije.
Tjedan Hrvata izvan domovine stoga nam šalje jasnu poruku. Da bismo tu neprocjenjivu energiju zadržali i usmjerili prema razvoju županije, moramo ponuditi više od ljetne nostalgije. Moramo izgraditi administrativno prohodan, stabilan i otvoren sustav koji će poručiti da Dubrovnik i cijela županija nisu samo kulisa za godišnji odmor, već mjesto gdje se vaša znanja i kapital mogu i moraju implementirati u zajedničku budućnost.