Državni inspektori u Dubrovačkom primorju

Na samom ulazu u Kliševo iz smjera Gromače, gdje cesta vijuga između drevnih suhozida iza kojih su uglavnom zapušteni maslinici, voćnjaci i krški pašnjaci, posljednje desetljeće i pol nestaje jedna prirodna vrtača. Zemljani nasipi polako okružuju i pune vrtaču s vrha koje puca pogled na najraskošniji zvonik Gornjih sela. Tragovi teške mehanizacije, nešto recikliranog materijala, stari strojevi, istrošene gume i pokoja novoposađena maslina privukli su šumarske inspektore Državnog inspektorata koji su, u dijelu svoje nadležnosti, na dijelu katastarske čestice 673/2 k.o. Gromača obavili inspekcijski nadzor.

„Za južni dio katastarske čestice 673/2 k.o. Gromača koji se nalazi u odjelu/odsjeku 27a, gospodarska jedinica ‘Dubrovačke šume’, vlasniku predmetne čestice rješenjem je naređeno uklanjanje odloženog materijala”, kazali su u Državnom inspektoratu nakon provedenog inspekcijskog nadzora. Da nije ove vrtače koju su obišli inspektori, Kliševo bi se sa svojih pedeset i dvoje stanovnika prema popisu iz 2021. godine moglo pohvaliti gotovo netaknutim izgledom skromnog, ali pitomog sela dubrovačkog zaleđa — sa svojim poljima i vrtačama premreženima drevnim stazama i suhozidima koji kao spomenici trudu i muci primorskih seljaka oplemenjuju kamenjar.

Satelitske snimke područja pokazuju kako zatrpavanje nije od jučer. Na snimci iz 2011. vidi se kako je sve krenulo, a na snimkama iz kasnijih godina kako se nasipavanje materijalom nastavilo i postupno poprimilo znatno veće razmjere. Šumarska inspekcija nadzire provođenje Zakona o šumama, no pitanje je što bi o svemu mogle reći rudarska, poljoprivredna ili inspekcija zaštite okoliša, koje također postupaju ili tek trebaju postupati u Dubrovačkom primorju.

SNIMKA IZ 2011. GODINE

SNIMKA IZ 2018. GODINE

SNIMKA IZ 2025. GODINE

Ovo nije izdvojeni slučaj, ovo je samo jedna od brojnih vrtača koje posljednjih desetljeća stradavaju u Primorju pod naletom ubrzane urbanizacije grada. Fotografije nasipavanja terena, zatrpavanja vrtača i odlaganja zemlje na području dubrovačkih Gornjih sela, Rijeke dubrovačke i Župe građani posljednjih godina gotovo svakodnevno objavljuju na društvenim mrežama ili šalju redakcijama. A cijela priča otvara i pitanje stotina kamiona koji dovoze materijal i voze se trošnim primorskim cestama na kojima je promet ograničen za vozila s više od deset tona nosivosti. Kamioni za prometovanje moraju imati posebna odobrenja Grada Dubrovnika za izvanrednu uporabu javnoprometnih površina. Iz Grada su nas nedavno obavijestili kako je samo u prva tri mjeseca ove godine izdano oko 620 takvih rješenja za prometovanje teških vozila.

"Prilikom podnošenja zahtjeva, a temeljem Odluke o nerazvrstanim cestama, u zahtjevu je važno navesti registarsku oznaku, najveću dopuštenu masu, vrstu vozila, datum i vrijeme prometovanja te svrhu, kao i prometuje li vozilo unutar ili izvan Zone posebnog prometnog režima", kaže glasnogovornica Grada Magdalena Prkut. Drugim riječima, gradske komunalne službe vrlo dobro znaju ili bi barem vrlo lako mogle doznati tko to i kojim kamionima prometuje prema Gornjim selima i s kojim razlogom.

O revitalizaciji Primorja kao jedinoga preostalog prostora za širenje Grada govori se već desetljećima. O učinjenom više od samohvale dužnosnika govore brojke. Kliševo je 1991. imalo 107 stanovnika, a danas ih ima 52. Broj stanovnika ovoga sela gotovo je prepolovljen, no zato je broj vrtača pretvorenih u odlagališta u okolici sela udvostručen.