Eurovillina konferencija otvorila ključno pitanje: Može li Dubrovnik istodobno privlačiti investitore i zadržati svoje stanovnike?

Eurovilla je svečano otvorila novi ured u Dubrovniku, čime nastavlja jačati svoju prisutnost na jednom od najprepoznatljivijih i najzahtjevnijih tržišta nekretnina u Hrvatskoj. Nakon višegodišnjeg poslovanja na dubrovačkom području, novi ured predstavlja nastavak razvoja lokalnog tima i dodatni iskorak u pružanju usluga kupcima, prodavateljima i investitorima.

Svečano otvorenje održano je 8. listopada u Rixos Premium Dubrovnik, a dan poslije Eurovilla je organizirala konferenciju „Dubrovnik na prekretnici: Izazovi, trendovi i budućnost ekskluzivnog tržišta nekretnina“, okupivši predstavnike gospodarstva, akademske zajednice, arhitekture, prometne infrastrukture i tržišta nekretnina.

Konferencija je otvorila pitanja koja sve snažnije oblikuju budućnost Dubrovnika: od dostupnosti stanovanja i ograničenih prostornih resursa do investicijskog potencijala, razvoja premium tržišta nekretnina te uloge prometne povezanosti u gospodarskom razvoju grada i regije. U središtu razgovora bio je izazov kako očuvati međunarodnu atraktivnost Dubrovnika, a istodobno osigurati uvjete za kvalitetan život lokalnog stanovništva i dugoročno održiv razvoj.

„Dubrovnik je za Eurovillu iznimno važno tržište na kojem smo prisutni već godinama. Otvaranjem novog ureda želimo dodatno osnažiti naš lokalni tim i biti još bliže klijentima, ali i aktivnije sudjelovati u razgovorima o budućnosti tržišta nekretnina. Upravo zato smo okupili stručnjake iz različitih područja, jer razvoj tržišta nekretnina ne možemo promatrati odvojeno od gospodarstva, prostornog planiranja, infrastrukture i kvalitete života. Vjerujem da je takav dijalog važan za dugoročan i kvalitetan razvoj Dubrovnika“, izjavio je Branimir Tolušić, voditelj ureda Eurovilla Dubrovnik.

Potražnja postoji, ali kupci sve pažljivije biraju

Dubrovačko tržište nekretnina i dalje je aktivno, no kupci sve pažljivije procjenjuju što dobivaju za svoj novac. Vinka Grošeta iz Euroville Dubrovnik istaknula je da se najviše upita odnosi na stanove za život, dok u premium segmentu postoji ozbiljna potražnja za jedinstvenim nekretninama kojih na tržištu nedostaje.

„Nije lako pronaći nekretninu koja istodobno ima posebnu lokaciju, privatnost, kvalitetu, dobar pristup i urednu dokumentaciju.“

Istodobno, upozorava na raskorak između očekivanja prodavatelja i cijena koje su kupci spremni platiti.

„Naš je cilj postići najbolju cijenu za prodavatelja, ali ona mora biti ostvariva“, poručila je Grošeta.

Nikolina Trojić iz Hrvatske gospodarske komore istaknula je kako potražnju za nekretninama u Dubrovniku ne oblikuju samo stambene potrebe, nego i različiti investicijski motivi.

„Nekima je to model očuvanja vrijednosti novca u vremenima kriza a posebice u inflaciji, pa to nazivamo bankarenje nekretninama. Drugima je ulaganje u dubrovačko-neretvanske nekretnine oblik investicije od koje očekuju povrat.“

Uz investicijsku potražnju, na tržište utječu i potrebe lokalnog stanovništva te stranih radnika, dok ograničen prostor dodatno pojačava pritisak na ponudu.

Stanovanje, demografija i prostorni razvoj

O odnosu gospodarskih prilika, dostupnosti stanovanja i demografske budućnosti Dubrovnika govorio je prof. Zoran Obradović, profesor na Sveučilištu Libertas Dubrovnik.

„Sveučilište Libertas i u Dubrovniku stvara kvalitetne kadrove, usmjerene prema dobro plaćenim poslovima i poduzetničkim pothvatima, ali, bez obzira radilo se o karijerama u turizmu ili drugim sektorima, to nije presudno za odluku o ostanku u Dubrovniku zbog njegovih ograničenja i skupoći života.“

Obradović posebno upozorava na utjecaj prostornog planiranja i ograničene ponude nekretnina na mogućnost ostanka mladih u gradu.

„Ograničavanje ili odgađanje gradnje, umjesto njenog usmjeravanja, cijene postojećih nekretnina gura prema gore, a mlade prema odlasku.“

Na važnost dugoročne vizije prostornog razvoja upozorio je i arhitekt Marin Tošić, istaknuvši da zaštita prostora sama po sebi nije dovoljna za planiranje budućnosti grada.

„Zaštita prostora temelj je planiranja, ali nije razvojna vizija. Plato Srđa izniman je i nedovoljno iskorišten potencijal Dubrovnika, prije svega za kvalitetu života njegovih građana”, poručio je Tošić.

Zračna i pomorska povezanost kao temelj cjelogodišnjeg razvoja

Razvoj prometne infrastrukture i kvalitetnija međunarodna povezanost bili su među važnim temama konferencije, posebno u kontekstu produljenja turističke sezone i jačanja Dubrovnika kao premium destinacije.

„Premium iskustvo počinje onog trenutka kada gost sleti“, istaknuo je Viktor Šober, direktor Zračne luke Ruđer Bošković Dubrovnik. Naglasio je kako zračna luka razvija kvalitetu usluge i personalizirano iskustvo putnika, uključujući projekte poput Hidden Worldsa.

„Istodobno, produljenje sezone i razvoj cjelogodišnjih linija ključni su za daljnji razvoj Dubrovnika kao premium destinacije tijekom cijele godine.“

Na važnost pomorske infrastrukture osvrnuo se i Željko Raguž, predsjednik Uprave Luke Dubrovnik, istaknuvši da kruzerska sezona već traje gotovo deset mjeseci te da se u okviru projekta „Poštujmo Grad“ primjenjuju dnevni limiti broja putnika s kruzera.

„U budućnosti očekujemo izgradnju putničkog terminala, čime bismo napravili dodatni iskorak prema tome da Dubrovnik postane prava home port destinacija“, poručio je Raguž.

Konferenciju je zaključio prof. dr. sc. Nikša Sviličić predavanjem posvećenim komunikacijskoj inteligenciji, psihologiji pregovaranja i načinu na koji percepcija oblikuje poslovne odluke. Njegov autorski osvrt donosimo u nastavku.

________________________________________

Autorski osvrt prof. dr. sc. Nikše Sviličića

Komunikacijska inteligencija ili kako percepciju prekrojiti u recepciju

„Ako ubiješ uholažu, heroj si. Ako ubiješ leptira, zločinac si. Moral ima estetske kriterije.” (Fridrich Nietzsche)

Ova provokativna misao, koja se često pripisuje Nietzscheu, otvara jedno od zanimljivijih pitanja suvremene komunikologije: koliko našim prosudbama upravljaju činjenice, a koliko način na koji ih doživljavamo?

Jer stvarnost možda jest objektivna, ali njezina interpretacija gotovo nikada nije.

Između onoga što se doista dogodilo i onoga što vjerujemo da se dogodilo prostire se fascinantan prostor ljudske percepcije, očekivanja, emocionalnih reakcija i kognitivnih pristranosti.

Upravo se u tom prostoru oblikuju naši stavovi, odnosi, povjerenje, pregovaračke pozicije i poslovne odluke.

Na predavanju pod nazivom „Komunikacijska inteligencija ili kako percepciju prekrojiti u recepciju”, istražili smo psihološke i komunikacijske mehanizme zbog kojih ista informacija može proizvesti potpuno različite zaključke, a ista vrijednost biti doživljena kao iznimna prilika ili potpuna bezvrijednost.

Kroz znanstvene eksperimente, neočekivane primjere i komunikacijske paradokse nastojao sam pokazati zašto ljudi ne reagiraju samo na stvarnost, nego ponajprije na vlastitu interpretaciju te stvarnosti.

Posebnu smo pozornost posvetili komunikacijskoj inteligenciji kao sposobnosti razumijevanja, predviđanja i oblikovanja recepcije naših poruka u poslovnom i interpersonalnom okruženju.

Jer nije dovoljno imati kvalitetnu poruku, proizvod ili argument. Presudno je razumjeti kako će ih druga strana doživjeti.

U svijetu u kojem se percepcija nerijetko pretvara u društvenu stvarnost, komunikacijska inteligencija prestaje biti tek poželjna vještina i postaje jedna od ključnih kompetencija suvremenog čovjeka.

Jer ako već ne možemo uvijek utjecati na ono što ljudi vide, možemo naučiti razumjeti zašto istu stvar doživljavaju različito i kako na taj doživljaj možemo utjecati.