Našijenci u svijetu: uspjesi i povezanost s domovinom

U organizaciji dubrovačkoga Ogranka Matice hrvatske i Dubrovačkih knjižnica u ponedjeljak, 14. rujna 2026., u Saloči od zrcala Narodne knjižnice Grad održano je predavanje „Našijenci u svijetu”, koje je održala doktorica znanosti Aida Cvjetković. Predavanje je otvorilo zanimljivo i manje poznato poglavlje dubrovačke iseljeničke povijesti – priče o ljudima s Elafita i iz Dubrovačkoga primorja koji su u 19. stoljeću, vođeni potragom za boljim životom, krenuli preko oceana i u dalekim krajevima Južne Amerike izgradili poslovna carstva, ali pritom nikada nisu prekinuli vezu sa svojim zavičajem.

U središtu večeri bile su životne priče Paska Baburice, Iva Kuljevana, Federika Glavića te braće Nikole i Miha Mihanovića – ljudi koji su od skromnih početaka stigli do velikih poslovnih uspjeha, a dio svojega stečenog bogatstva vraćali Dubrovniku, Elafitima i Dubrovačkom primorju. Njihove priče istodobno su priče o iseljavanju, poduzetništvu, upornosti i uspjehu, ali i o odgovornosti prema mjestu iz kojega su potekli.

Govoreći o razlozima iseljavanja, Cvjetković je istaknula siromaštvo, nezaposlenost, gospodarsku nesigurnost, propast vinogradarstva uzrokovanu filokserom i peronosporom nakon čega su uslijedili nepovoljni trgovinski odnosi. Mnogi su u Južnu Ameriku odlazili bez imovine i posebnih kvalifikacija, a započinjali su kao radnici u tvornicama salitre, trgovci, pomorci i stočari. Unatoč surovim klimatskim uvjetima i teškom radu, hrvatski su iseljenici postupno stvarali vlastite poslovne sustave. U Čileu su ostavili trag u gospodarstvu, imenima rudnika te razvoju gradova poput Punta Arenasa. U tamošnjem muzeju i danas postoji odjel posvećen hrvatskim doseljenicima.