Ante Radonić u Narodnoj knjižnici Grad održao predavanje o najnovijim istraživanjima svemira

Brojni posjetitelji imali su priliku upoznati se s najnovijim otkrićima svemirskih teleskopa, djelovanjem gravitacijske leće, detekcijom gravitacijskih valova te istraživanjima crnih rupa. Predavanje je bilo popraćeno bogatim multimedijalnim sadržajima koji su publici dodatno približili složene svemirske fenomene.

Radonić je na početku istaknuo kako praćenje svemirskih istraživanja potiče znatiželju i širi interese ne samo za astronomiju, nego i za fiziku, kemiju, biologiju, matematiku i tehnologiju.

„Tko bar malo prati događanja u svemiru i svemirska istraživanja, on zapravo ima želju da proširi svoje znanje – i to ne samo u području astronomije, nego uopće i znanosti i tehnologije”, rekao je Radonić.

Posebnu pažnju posvetio je novom NASA-inu svemirskom teleskopu Nancy Grace Roman, lansiranom 30. kolovoza 2026. Teleskop je dobio ime po astronomkinji, jednoj od ključnih osoba u razvoju svemirskog teleskopa Hubble. Promjer njegova zrcala iznosi 2,4 metra, jednako kao i Hubbleovo, a teleskop je namijenjen istraživanju tamne energije i tamne tvari, otkrivanju egzoplaneta, mapiranju milijardi galaksija te detaljnijem proučavanju crnih rupa.

Radonić je objasnio i kako pogled u svemir istodobno znači pogled u prošlost. Kao primjer naveo je Andromedinu galaksiju, najdalje nebesko tijelo vidljivo golim okom, udaljeno oko 2,5 milijuna svjetlosnih godina.

„Kada gledamo u galaksiju, gledamo kako je izgledala prije 2,5 milijuna godina”, objasnio je Radonić.

Govoreći o suvremenim istraživanjima, predavač je predstavio rad moćnog opservatorija Vera C. Rubin u Čileu, čiji podaci omogućuju nove spoznaje o strukturi i fizici svemira. Posebna je pozornost bila posvećena svemirskim teleskopima Hubble i James Webb, čije snimke i mjerenja znatno proširuju naše razumijevanje svemira.

Predavanje je obuhvatilo i međuplanetarne misije usmjerene prema Merkuru, Jupiteru i asteroidima, rad istraživačkih rovera na Marsu, pripreme za povratak ljudske posade na Mjesec te razvoj novih raketnih sustava, poput Starshipa.

Govoreći o budućnosti svemirskih letova, Radonić se osvrnuo i na razvoj raketnih sustava, osobito SpaceX-ova Starshipa. Istaknuo je da bi višekratna uporaba tako velikog raketnog sustava mogla znatno smanjiti troškove lansiranja tereta u orbitu te otvoriti put ambicioznijim misijama prema Mjesecu i Marsu.

Istodobno je naglasio da bi letovi prema Marsu, osobito povratak s Marsa, zahtijevali razvoj infrastrukture za proizvodnju goriva na samom planetu.

Ante Radonić jedan je od najpoznatijih hrvatskih popularizatora astronomije, astronautike i raketne tehnologije. Više od četiri desetljeća radio je kao voditelj Planetarija s odjelom astronautike u Tehničkom muzeju Nikola Tesla u Zagrebu. Tijekom karijere održao je više od 800 javnih predavanja u više od trideset gradova te objavio brojne popularno-znanstvene članke.

Od samog pokretanja 1996. godine, stalni je stručni suradnik emisije Andromeda na Drugom programu Hrvatskoga radija. Zbog dugogodišnjeg djelovanja na području popularizacije astronomije, na prijedlog prof. Željka Ivezića, po njemu je 2022. godine nazvan asteroid 176981 Anteradonic, koji su otkrili astronomi projekta Sloan Digital Sky. Za doprinos razvoju i popularizaciji tehničke kulture 2014. godine dodijeljena mu je Nagrada za životno djelo Hrvatske zajednice tehničke kulture.

Predavanje Ante Radonića u Narodnoj knjižnici Grad pružilo je publici priliku da kroz pristupačno i vizualno bogato izlaganje zaviri u suvremena astronomska istraživanja te bolje razumije složene pojave koje oblikuju našu sliku svemira.

„Svatko tko prati istraživanja svemira zaista dobiva ideje da na mnoge druge načine proširi svoje zanimanje i svoje znanje”, zaključio je Radonić.