Rat na Bliskom istoku i blokada Hormuškog tjesnaca već ozbiljno pogađaju globalni zračni promet, a posljedice bi uskoro mogli osjetiti i putnici kroz skuplje avionske karte i moguće smanjenje broja letova
Naglo poskupljenje nafte i zrakoplovnog goriva ključni je problem za aviokompanije. Cijena mlaznog goriva, koja je prije sukoba iznosila oko 85 do 90 dolara po barelu, skočila je na čak 150 do 200 dolara, što značajno povećava operativne troškove prijevoznika.
Zbog toga su brojne kompanije već počele reagirati. Neke uvode više cijene karata, dok druge razmatraju prilagodbu letova ili kapaciteta kako bi ublažile udar na poslovanje. Skandinavski SAS, Air New Zealand i Qantas već su najavili poskupljenja, ističući kako su takvi potezi nužni za održavanje stabilnog poslovanja, prenosi N1.
Dodatni problem predstavlja i zatvaranje dijelova zračnog prostora te promjene ruta, zbog čega letovi postaju duži i skuplji. Istovremeno, povećani troškovi gotovo se neizbježno prebacuju na putnike, jer gorivo čini više od 20 posto ukupnih troškova aviokompanija.
Stručnjaci upozoravaju da bi, ako se sukob nastavi, moglo doći i do smanjenja potražnje za putovanjima, ali i do ozbiljnijih poremećaja u globalnom prometu. Pojedine procjene već govore o najvećem šoku za avioindustriju još od pandemije.
Ključno pitanje ostaje trajanje sukoba. Ako kriza potraje i opskrba energentima ostane ograničena, zračni promet mogao bi se suočiti s dugotrajnim posljedicama – od skupljih karata do manjeg broja dostupnih letova diljem svijeta.