HNB upozorava na rast rizika: Krediti i cijene nekretnina rastu brže od prihoda građana

Zbog toga nije isključeno dodatno postroženje makrobonitetnih mjera ako se takvi trendovi nastave. Na sjednici Savjeta HNB-a raspravljalo se o sistemskim financijskim rizicima, pri čemu je ocijenjeno da je u prvoj polovini 2026. godine izloženost domaćeg financijskog sustava ostala umjereno povišena. Kao glavni razlozi navode se snažan rast kreditiranja privatnog sektora i nastavak rasta cijena stambenih nekretnina.

Iz HNB-a upozoravaju da povećana zaduženost kućanstava u slučaju gospodarskog usporavanja ili preokreta financijskog ciklusa može povećati njihovu osjetljivost na moguće šokove. Istodobno, dugotrajni rast cijena nekretnina povećava rizik njihova značajnijeg pada.

Središnja banka upozorila je i na rast kamatnog rizika za banke. Naime, posljednjih godina povećan je udio dugoročnih kredita s fiksnim kamatnim stopama, kao i ulaganja banaka u dugoročne dužničke vrijednosne papire. Iako se banke od tih rizika štite financijskim instrumentima, HNB ističe da ih nije moguće u potpunosti ukloniti.

Zbog rasta troškova zaštite od kamatnog rizika, banke sve češće u ponudu vraćaju kredite s promjenjivom kamatnom stopom nakon početnog razdoblja fiksne kamate, što može predstavljati dodatni rizik za građane ako tržišne kamatne stope ponovno porastu.

Među glavnim vanjskim prijetnjama financijskoj stabilnosti HNB izdvaja geopolitičke napetosti, vojne sukobe te visoke valuacije dionica na svjetskim financijskim tržištima.

Podsjećaju i da su od srpnja 2025. na snazi stroži kriteriji za odobravanje kredita građanima, dok će banke od 2027. godine morati povećati protuciklički zaštitni sloj kapitala na dva posto. U HNB-u poručuju da će, nastave li rizici rasti, razmotriti uvođenje dodatnih mjera radi očuvanja stabilnosti financijskog sustava.