Hrvatski helsinški odbor uključio se u slučaj Marina Resorta Cavtat: "Postavlja se pitanje zašto je postupak organiziran upravo na ovaj način"

U slučaj Marina Resort Cavtat uključio se i Hrvatski helsinški odbor za ljudska prava (HHO), reagirajući na način na koji Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine provodi postupak izdavanja lokacijske dozvole.

Podsjetimo, javni poziv odnosio se na velik broj katastarskih čestica u katastarskoj općini Obod, dok je uvid u spis bio organiziran u prostorijama Ministarstva u Zagrebu, u jedinom terminu – proteklog petka od 13 do 15 sati. U pozivu je bilo navedeno da se lokacijska dozvola može izdati i ako se stranke ne odazovu pozivu za uvid u spis.

U priopćenju koje potpisuje predsjednik HHO-a Augustin Bašić, navodi se kako je Odbor zaprimio prijavu stanovnika Cavtata zbog, kako navode, mogućeg kršenja temeljnih prava u postupcima vezanim uz projekt Marina Resort Cavtat.

HHO smatra da je organizacija uvida u spis formalno moguća na način koji je odabralo Ministarstvo, no upozorava kako se "postavlja pitanje zašto je to učinjeno upravo na ovaj način, očito nepravičan, nerazmjeran i suprotan svrsi javnog uvida", s obzirom na broj zahvaćenih katastarskih čestica i činjenicu da se zahvat nalazi u Cavtatu.

Portal je još prije objave HHO-ova priopćenja Ministarstvu prostornoga uređenja uputio više pitanja upravo o načinu provedbe postupka. U odgovoru Ministarstvo navodi da je javni poziv proveden sukladno Zakonu o prostornom uređenju jer zahvat graniči s više od deset katastarskih čestica, zbog čega se stranke pozivaju javnom objavom, dok se uvid održava u Zagrebu zato što postupak, kao strateški investicijski projekt Republike Hrvatske, vodi Ministarstvo.

IZJAVA ZA JAVNOST HHO-a

HHO nadalje upozorava da ovakav način organizacije postupka vlasnicima zemljišta iz Konavala, Župe dubrovačke i Dubrovnika "realno ne omogućuje sudjelovanje u postupku bez znatnih troškova putovanja i organizacijskih napora", dok "ograničavanje uvida samo na fizički dolazak u Zagreb, u jedinom terminu od dva sata, predstavlja faktičko otežavanje ostvarivanja procesnih prava stranaka, diskriminaciju vlasnika koji žive daleko od Zagreba u odnosu na one koji su mu blizu i odstupanje od deklarirane digitalizacije postupaka".

Na to Ministarstvo odgovara kako se stranke koje se iz opravdanih razloga ne mogu odazvati mogu javiti elektroničkom poštom, dostaviti dokaz da imaju svojstvo stranke te zatražiti elektronički uvid u spis putem sustava eDozvola. Također navodi da je, uz opravdani razlog, moguć i naknadni uvid u roku od osam dana.

U završnom dijelu priopćenja HHO upozorava da se u slučaju strateškog projekta Marina Cavtat & Resort "stječe dojam da je država samo instrument u rukama krupnog kapitala", zbog čega poziva Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije te Ministarstvo unutarnjih poslova da preispitaju strateški status projekta, zakonitost okolišnih postupaka i postupanje državnih tijela.

Ministarstvo pritom nije odgovorilo na nekoliko pitanja koja je portal postavio. Iz odgovora nije vidljivo koliko je ukupno stranaka obuhvaćeno postupkom, koliko je katastarskih čestica u vlasništvu investitora, a koliko drugih fizičkih i pravnih osoba, niti predstavlja li izdavanje lokacijske dozvole zakonski preduvjet za eventualno kasnije pokretanje postupka izvlaštenja. Na pitanje vodi li se ili je donesena odluka o pokretanju postupka izvlaštenja, odgovoreno je tek da se ono uređuje posebnim Zakonom o izvlaštenju i određivanju naknade, čije tumačenje nije u nadležnosti Ministarstva prostornoga uređenja.

Projekt iz 2022. i projekt koji se danas predstavlja nisu isti

Kada je Vlada Republike Hrvatske 2022. godine projekt Marina Cavtat & Resort proglasila strateškim investicijskim projektom, u službenoj odluci naglasak je bio na hotelskom kompleksu s 260 smještajnih jedinica i oko 900 kreveta, uz zapošljavanje više od 250 stalnih i 150 sezonskih radnika.

Današnja prezentacija projekta bitno je drukčija. U promotivnim materijalima naglasak je stavljen na prodaju luksuznih rezidencija – desetak vila, više od stotinu apartmana i penthouse stanova – uz hotel koji se danas predstavlja s oko 80 soba, marinu i prateće sadržaje.

Istodobno, procijenjena vrijednost projekta narasla je sa 625 milijuna kuna (oko 83 milijuna eura), koliko je navedeno u Vladinoj odluci iz 2022. godine, na približno 200 milijuna eura, koliko investitor navodi u novijim prezentacijama projekta.