VIDEO: Potresi koji su mijenjali Dubrovnik: Što učiniti kad tlo zadrhti?

Najpoznatiji je svakako potres iz 1667. godine, koji je gotovo sravnio tadašnju Dubrovačku Republiku, usmrtio tisuće ljudi i zauvijek promijenio izgled Grada. Stradale su brojne palače, crkve i samostani, a obnova je trajala desetljećima.

U novijoj povijesti, područje juga Hrvatske također je osjetilo snažne potrese, poput onih 1979. godine kada je snažan potres s epicentrom u Crnoj Gori izazvao štetu i u Dubrovniku. 

Posljednjih godina zabilježeno je više slabijih podrhtavanja tla, što podsjeća da se grad nalazi na seizmički aktivnom području.

Stručnjaci upozoravaju kako je Jadranska mikroploča u stalnom pomicanju, zbog čega su potresi u ovom dijelu Hrvatske prirodna pojava. Iako su razorni potresi rijetki, spremnost i pravilna reakcija mogu značajno smanjiti posljedice.

Što učiniti tijekom potresa?

U trenutku potresa najvažnije je ostati smiren i brzo reagirati:

- Ako ste u zatvorenom prostoru, sklonite se ispod čvrstog stola ili uz nosivi zid, dalje od prozora i staklenih površina. Zaštitite glavu i vrat rukama.

- Ne koristite dizalo i ne trčite prema izlazu dok traje podrhtavanje.

- Ako ste na otvorenom, udaljite se od zgrada, stupova, stabala i električnih vodova.

- Ako ste u vozilu, zaustavite se na sigurnom mjestu i ostanite u automobilu dok potres ne prestane.

Nakon potresa potrebno je provjeriti ima li ozlijeđenih, isključiti plin i struju ako postoji sumnja na oštećenja te pratiti upute nadležnih službi.

Dubrovnik je kroz stoljeća pokazao otpornost i sposobnost obnove, no povijest nas uči da je priprema ključna. Informiranost, plan evakuacije i osnovne zalihe za hitne situacije mogu biti presudni u trenucima kada se tlo pod nogama počne tresti.