Danas se obilježava svjetski dan borbe protiv poremećaja hranjenja

Svjetski dan borbe protiv poremećaja prehrane je masovni pokret osmišljen za i od ljudi pogođenih poremećajem prehrane, njihovih obitelji te medicinskih i zdravstvenih radnika koji ih podržavaju.

Poremećaji hranjenja odnose se na jake i dugotrajne smetnje vezane za reguliranje tjelesne mase. Na problematičnu sliku prema vlastitom tijelu i nedakvatan odnos prema hrani mogu upućivati različiti misaoni, emocionalni i ponašajni pokazatelji, pri čemu se ne pojavljuju svi kod svake osobe s poremećajem hranjenja. 

Emocije koje mogu ukazivati na poremećaj hranjenja su izrazito nezadovoljstvo tijelom, strah od debljanja i osjećaj krivnje nakon obroka. Primjeri ponašajnih pokazatelja su često vaganje, držanje stroge dijete, pretjerana tjelovježba i dr. Poremećaji hranjenja vrlo su ozbiljni i važno je reagirati brzo, prije nego što se osobi stanje pogorša.

Najčešći su poremećaji hranjenja anoreksija, bulimija i poremećaj s prejedanjem. Osobe s anoreksijom imaju vrlo nisku tjelesnu masu, no ne smatraju to problematičnim i nezdravim. S druge strane, osobe s bulimijom nisu pothranjene, već ih karakterizira gubitak kontrole pri jedenju, prejedanje i ponašanja s ciljem sprečavanja dobivanja na tjelesnoj masi kao što je namjerno izazvano povraćanje nakon obroka. Neki stručnjaci kao poremećaj hranjenja navode i ortoreksiju. Ona se odnosi na preopterećenost pravilnom prehranom, hranjivosti namirnica i planiranjem obroka. 

Broj oboljelih u svijetu, a tako i u Hrvatskoj je u stalnom porastu, a dobna granica sve se više snižava.