„Učinak na stres i osjećaj nesigurnosti ne može se podcijeniti”: upozorenje stručnjaka nakon lažnih dojava o bombama

Nedavni događaji vezani uz lažne dojave o bombama u školama i drugim institucijama izazvali su razumljivu zabrinutost među roditeljima, nastavnicima i širom javnosti. Iako su se dojave pokazale neistinitima, njihov učinak na osjećaj stresa, nesigurnosti i mentalnog zdravlja općenito ne može se podcijeniti.

Djeca i mladi osobito su osjetljivi na osjećaj nesigurnosti i prijetnje. Važno je naglasiti kako stres ne proizlazi samo iz velikih, dramatičnih događaja, već često i iz niza više manjih, ponavljajućih stresnih situacija. Upravo takvi „mali stresovi", poput učestalih uzbuna, prekida nastave i izloženosti lošim vijestima mogu imati kumulativni učinak i dugoročno biti jednako, a potencijalno i više opterećujući.

U ovakvim okolnostima ključno je osigurati djeci stabilnost, osjećaj sigurnosti i prostor za izražavanje osjećaja. Roditelji i djelatnici odgojno obrazovnih ustanova svakako trebaju poticati otvorene razgovore, slušati bez osuđivanja te pružiti jasne i točne informacije, prilagođene dobi te na smiren i obazriv način.

Dodatni izazov predstavlja činjenica da su djeca i mladi danas izloženi velikoj količini negativnih i prijetećih sadržaja putem medija i društvenih mreža. U vremenu kada se brzo šire neprovjerene ili lažne vijesti, osjećaj opasnosti može biti pojačan, a granica između stvarne i percipirane prijetnje sve teže razlučiva. Kontinuirana izloženost takvim sadržajima može povećati anksioznost, osjećaj naučene bespomoćnosti te nesigurnosti općenito.

Voditelj Psihološkog centra Carpe Diem Domagoj Dalbello ističe kako smo kao ljudi često skloni usmjeriti se na negativne i prijeteće vijesti i sadržaje, bolje ih pamtiti te više razmišljati o njima što je osobito rizično upravo za djecu koja često nemaju dovoljno iskustva prepoznati istinu od lažnih vijesti te koja su često u osjetljivim razvojnim fazama. Također, stalna izloženost prijetećim sadržajima može stvoriti osjećaj da je svijet opasnije mjesto nego što uistinu jest što može dovesti do osjećaja anksioznosti i nemira, što je svakako loše za mentalno zdravlje i zdrav razvoj.

U ovakvim situacijama djeca često ne reagiraju samo na konkretan događaj, već na ukupni osjećaj nesigurnosti koji se postupno izgrađuje. To može dovesti do kontinuirane tjeskobe te problema sa spavanjem i koncentracijom. Zato je iznimno važno da odrasli razgovaraju s djecom o lažnim vijestima i važnosti provjeravanja izvora informacija, da ne pojačavaju paniku te da pomognu djeci kroz prisutnost i razgovor s djecom o onome što vide i čuju, što često može samo po sebi biti velika pomoć kako bi se vratio osjećaj sigurnosti.

Osim toga, pozivamo institucije i medije na odgovorno izvještavanje bez dodatnog širenja straha.