Iran je objavio zatvaranje Hormuškog tjesnaca za pomorski promet, navodeći kako je riječ o odgovoru na izraelske napade na južni Libanon, za koje Teheran tvrdi da predstavljaju kršenje ranije postignutih dogovora sa Sjedinjenim Američkim Državama
Odluku je objavilo Središnje zapovjedništvo iranskih oružanih snaga, poručivši da se obustavlja plovidba kroz jedan od najvažnijih svjetskih pomorskih pravaca za prijevoz nafte i ukapljenog prirodnog plina. U priopćenju koje je prenijela iranska državna televizija vojni vrh poručio je kako je riječ o početnoj fazi odgovora na, kako navode, neprijateljsko kršenje dogovora.
"Ovim putem objavljujemo da se Hormuški tjesnac zatvara za pomorski promet. Naglašavamo da je ovaj prvi korak odgovor na neprijateljsko kršenje obećanja. Ukoliko se agresija nastavi, bit će planirane i poduzete dodatne mjere kako bi se protivnika prisililo na poštivanje svojih obveza", stoji u priopćenju.
Iranske vlasti smatraju kako su izraelske vojne operacije u južnom Libanonu narušile prethodno postignute dogovore s Washingtonom te upozoravaju da bi nastavak sukoba mogao dodatno destabilizirati sigurnosnu situaciju na Bliskom istoku.
S druge strane, američki potpredsjednik JD Vance izjavio je kako očekuje da će uskoro otputovati u Švicarsku na razgovore s iranskim predstavnicima. U razgovoru za Fox News izrazio je uvjerenje da će primirje, dogovoreno u okviru sporazuma iz Washingtona u 14 točaka, biti očuvano.
Istodobno je naglasio kako zasad nije vidio nikakve dokaze da je Hormuški tjesnac doista zatvoren za pomorski promet.
Podsjetimo, Washington i Teheran početkom tjedna postigli su okvirni sporazum kojim je predviđen prekid neprijateljstava u regiji te obnova komercijalne plovidbe kroz Hormuški tjesnac. Dogovor je također predvidio nastavak pregovora o otvorenim pitanjima, uključujući iranski nuklearni program, u roku od 60 dana.
Prvi krug tih razgovora, koji se trebao održati u Švicarskoj, u međuvremenu je odgođen zbog novih sukoba između izraelske vojske i proiranskog Hezbolaha u Libanonu.
Jedno od ključnih pitanja u budućim pregovorima ostaje financijska pomoć za obnovu Irana. Teheran traži uspostavu fonda vrijednog najmanje 300 milijardi američkih dolara, kao i ukidanje bankarskih sankcija koje bi mu omogućile povratak na međunarodno financijsko tržište i nastavak legalnog izvoza nafte.
Iranske vlasti više su puta poručile da bez ispunjenja tih zahtjeva neće biti moguće postići konačni sporazum.