Otpad nije samo tehničko, komunalno i financijsko pitanje. To je pitanje kulture življenja, odgovornosti prema susjedima, zajednici i budućim generacijama“, poručio je načelnik Općine Konavle i predsjednik Hrvatske zajednice općina Božo Lasić.
Gospodarenje otpadom nije projekt jedne stranke, lokalne vlasti ili ministra, nego višegeneracijski nacionalni zadatak, poručio je načelnik Općine Konavle i predsjednik Hrvatske zajednice općina Božo Lasić u pismu sudionicima konferencije o gospodarenju otpadom u Splitu.
Upozorio je da otpad nije samo tehničko i financijsko pitanje, već i pitanje kulture življenja te odgovornosti prema zajednici i budućim generacijama. Lokalne se vlasti pritom suočavaju s rastom troškova, nedostatkom infrastrukture, slabim tržištem sekundarnih sirovina i otporom dijela građana prema novim modelima obračuna.
Konavle su posljednjih godina unaprijedile sustav odvojenog prikupljanja otpada. U većem dijelu općine kućanstva imaju vlastite spremnike, dok se u Cavtatu i drugim gušće naseljenim područjima uvode zajednički spremnici s kontroliranim pristupom i otpadomjerima. Cilj je da korisnici plaćaju prema količini predanog miješanog otpada.
Lasić ističe da troškovi goriva, vozila, opreme, zaposlenika, prijevoza i obrade otpada stalno rastu. Posebno je skup odvojeno prikupljeni otpad: prijevoz i zbrinjavanje tone plastike, papira ili drugog materijala na jugu Hrvatske u nekim slučajevima stoji 600 i više eura. Hrvatska pritom nema dovoljno kapaciteta za obradu i ponovnu uporabu tih sirovina.
Zbog nedostatka prostora u Cavtatu nije moguće svakom kućanstvu osigurati vlastiti spremnik, pa se uvodi sustav s kontroliranim pristupom i otpadomjerima. Kako bi ublažili financijski učinak činjenice da još nema odvojenog prikupljanja biootpada, u Konavlima su odlučili varijabilni dio cijene umanjiti za 50 posto.
Lasić smatra da gospodarenje otpadom ne može biti prepušteno samo lokalnoj razini. Poziva na dugoročnu nacionalnu kampanju u koju bi se uključili država, županije, gradovi i općine, škole, udruge, gospodarstvo, mediji, političke stranke i vjerske zajednice.
Otvorio je i pitanje energetskih postrojenja za oporabu ostatnog otpada. Takva postrojenja, smatra, ne treba unaprijed proglašavati prijetnjom, ali moraju ispunjavati najstrože okolišne i zdravstvene standarde te biti pod stalnim javnim nadzorom. Ona bi trebala biti dio cjelovitog sustava, a ne zamjena za razvrstavanje i recikliranje.
Na kraju je poručio da promjena počinje u svakom kućanstvu. Odgovoran sustav ima svoju cijenu, ali će neodgovornost dugoročno koštati znatno više. Država, lokalna samouprava, komunalna društva i građani moraju preuzeti svoj dio odgovornosti kako bi sustav bio pravedan, održiv i siguran za okoliš