Nova snimka otrovne invazivne vrste nastala je tik uz plažu u Pomeni. U Nacionalnom parku Mljet kažu kako je riječ o još jednom vrijednom opažanju koje će biti uključeno u monitoring. Zasad se, ističu, još uvijek radi o pojedinačnim primjercima, a ne o stabilnoj populaciji.
Vatrenjača, jedna od najpoznatijih invazivnih vrsta koja se posljednjih godina širi Jadranom, ponovno je snimljena u Nacionalnom parku Mljet, i to uz samu plažu ispod bazena u Pomeni. Ribu je tijekom kupanja uočila i snimila Ana Stražičić Rodriguez.
– Snimila sam je dok sam se kupala na plaži, ispod bazena, u Pomeni. Srećom sam je primijetila jer znam da može biti opasno ako se čovjek nabode na njezine oštre bodlje – ispričala je.
Ane Stražičić Rodriguez snimila je vatrenjaču u Pomeni na Mljetu
Iz Nacionalnog parka Mljet potvrđuju kako im pojava vatrenjače nije nepoznata, ali ističu da zasad nema pokazatelja da se na području Parka razvila stabilna populacija.
– Nažalost, unatrag nekoliko godina već smo zabilježili nalaze vatrenjače, a i u Pomeni je viđena prošle godine. Srećom, zasad se čini kako nije uspostavila stabilnu populaciju, nego se radi o pojedinačnim primjercima. Svaka se dojava bilježi i provjerava – rekla je Margarita Polzer iz Stručne službe Nacionalnog parka Mljet. Dodaje kako djelatnici Parka pronađene primjerke ne uklanjaju sami.
– Dogodi li se da je naši djelatnici uoče, ne love je jer se tom ribom zbog otrovnih bodlji mora rukovati na poseban način. Sveobuhvatni državni plan upravljanja još uvijek nije izrađen kao što postoji za neke druge invazivne vrste – kaže Polzer.

Karta rasprostranjenosti vatrenjače koju su izradili stručnjaci Instituta za oceanografiju i ribarstvo iz Splita
Institut za oceanografiju i ribarstvo posljednjih godina sustavno prati širenje vatrenjače, a u sklopu prekograničnog projekta AdriaticWays, koji okuplja znanstvenike i novinare iz Hrvatske i Crne Gore, ove je godine ponovno pozvao građane da prijavljuju opažanja ove invazivne vrste. Za daljnje praćenje posebno su važni podaci o novim lokacijama, dubinama, staništima, ponašanju i ponovljenim opažanjima na istoj lokaciji.
Institut je krajem lipnja objavio kako pojedinačni nalazi jedne vatrenjače više nemaju istu znanstvenu vrijednost kao na početku njezina širenja, ali da su dojave građana i dalje iznimno važne jer dopunjuju terenska istraživanja i omogućuju preciznije praćenje širenja vrste u Jadranu.
Koliko je teško pratiti širenje vatrenjače, pokazalo je i ovogodišnje terensko istraživanje na Mljetu. Tijekom zarona znanstvenici su na više lokacija pronašli tek jednu jedinku, što potvrđuje da se na području Nacionalnog parka još uvijek pojavljuje sporadično.
Ane Mljećka vatrenjaču je snimila usred ljeta, no znanstvenici su je u Jadranu pronalazili i tijekom zime, ponekad u plitkim uvalama, što potvrđuje da joj uvjeti u južnom i srednjem Jadranu odgovaraju.
Vatrenjača (Pterois miles) potječe iz Indo-Pacifika, a u hrvatskom dijelu Jadrana prvi je put potvrđena 2021. godine. Posljednjih godina njezino se širenje ubrzalo, osobito na području južnog i srednjeg Jadrana. Riba nije agresivna prema ljudima, ali njezine otrovne bodlje mogu izazvati izrazito bolne ubode, zbog čega stručnjaci upozoravaju da je ne treba dirati niti pokušavati uloviti bez odgovarajuće opreme.
Iz Nacionalnog parka Mljet pozivaju građane, ribare i ronioce da i dalje prijavljuju opažanja vatrenjače jer upravo takve dojave, uz terenska istraživanja znanstvenika, omogućuju praćenje njezina širenja u Jadranu i planiranje budućih mjera upravljanja ovom invazivnom vrstom.