Bogati naftom, siromašni u proizvodnji: Tko su svjetski lideri po rezervama

Podaci za 2024. godinu pokazuju da upravo ta južnoamerička država drži prvo mjesto u svijetu po količini dokazanih rezervi sirove nafte.

Prema dostupnim podacima, Venezuela raspolaže s oko 303 milijarde barela dokazanih rezervi, čime uvjerljivo prednjači ispred svih drugih zemalja. Na drugom mjestu nalazi se Saudijska Arabija s oko 267 milijardi barela, dok je Iran treći s približno 209 milijardi barela.

Slijede Irak s oko 145 milijardi barela, Ujedinjeni Arapski Emirati sa 113, Kuvajt sa 102, Rusija s oko 80, Libija s 48, Sjedinjene Američke Države s oko 45 te Nigerija s približno 37 milijardi barela dokazanih rezervi.

Što zapravo znače “dokazane rezerve”?

Dokazane rezerve predstavljaju količine nafte koje se, prema postojećim geološkim procjenama, tehnologiji i tržišnim uvjetima, mogu komercijalno eksploatirati. One ne znače nužno da je ta nafta odmah dostupna na tržištu, niti da će se u kratkom roku i proizvoditi.

Upravo je Venezuela najbolji primjer tog raskoraka. Iako ima najveće rezerve na svijetu, njezina je proizvodnja godinama znatno ispod potencijala.

Zašto je Venezuela poseban slučaj?

Venezuelanska nafta u velikoj je mjeri ekstra-teška, što znači da je skuplja i tehnički zahtjevnija za vađenje i preradu. Uz to, zemlja se godinama suočava s ozbiljnim gospodarskim problemima, zapuštenom infrastrukturom, nedostatkom ulaganja i međunarodnim sankcijama, što je dovelo do drastičnog pada proizvodnje.

Upravo zato su nedavne američke političke i sigurnosne akcije prema Venezueli ponovno otvorile pitanje kontrole i budućeg korištenja tih golemih resursa. Najave o mogućem preispitivanju sankcija, zapljeni nafte i pozivima američkim energetskim kompanijama da se uključe u obnovu sektora dodatno su usmjerile pažnju na činjenicu da se najveće svjetske rezerve nalaze u zemlji koja ih trenutačno ne može u potpunosti iskoristiti.

Rezerve ne znače i moć proizvodnje

Popis zemalja s najvećim rezervama ne podudara se nužno s popisom najvećih proizvođača nafte. Dok su Saudijska Arabija i SAD među vodećima po dnevnoj proizvodnji, Venezuela, unatoč golemim zalihama, proizvodi višestruko manje nego prije desetak godina.

Stručnjaci ističu kako će buduća uloga Venezuele na globalnom energetskom tržištu uvelike ovisiti o političkoj stabilnosti, ulaganjima i odnosima s najvećim svjetskim silama. U međuvremenu, podaci o rezervama jasno pokazuju da nafta, unatoč energetskoj tranziciji, i dalje ostaje ključan faktor globalne politike i ekonomije.