Kako bi izgledao snažan potres u Dubrovniku? Znanstvenici donose simulacije i analize FOTO/VIDEO
vedro
trenutno vrijeme
DUBROVNIK
9.6°C
Vrijeme za 19.03.2025.
19.03.2025. Danas
Max. 12°C Min. 4°C
Vrijeme za 20.03.2025.
20.03.2025. Cet
Max. 14°C Min. 6°C
Vrijeme za 21.03.2025.
21.03.2025. Pet
Max. 14°C Min. 7°C
Dežurna ljekarna
Dežurna ljekarna
Ljekarna Kod zvonika
CHF
CHF
0,960100
GBP
GBP
0,841730
USD
USD
1,091800
Kako bi izgledao snažan potres u Dubrovniku? Znanstvenici donose simulacije i analize FOTO/VIDEO
06.02.2025 | Vijesti
DUFAULT

Kako bi izgledao snažan potres u Dubrovniku? Znanstvenici donose simulacije i analize FOTO/VIDEO

Autor: Zrinka Majčica
Foto: Libertas televizija
Kako bi postigli zamišljeno, seizmolozi su uspostavili gustu mrežu seizmografa koja je omogućila precizno određivanje žarišta i vrlo slabih potresa, što uz geološka istraživanja, terenska i analizom postojećih seizmičkih profila, omogućuje prepoznavanje aktivnih rasjeda

Video

U Dubrovniku se danas održava Završni skup projekta DuFAULT na kojem će seizmolozi Geofizičkog odsjeka zagrebačkog PMF-a predstaviti rezultate svog četverogodišnjeg istraživanja seizmičke aktivnosti i aktivnih rasjeda u širem dubrovačkom području. Skup se održava u Maloj dvorani Akademisa Academia, odnosno Studentskog centra Sveučilišta u Dubrovnik, i otvoren je za javnost.

 

Svrha projekta punog naziva Karakterizacija i monitoring rasjednog sustava šireg dubrovačkog područja – DuFAULT (engl. fault = rasjed), kojeg je financirala Hrvatska zaklada za znanost, bila je istražiti aktivne i seizmogene rasjede na kojima može doći do jakih potresa te simulirati što realniju potresnu trešnju uzrokovanu snažnim potresom. Kako bi postigli zamišljeno, seizmolozi su uspostavili gustu mrežu seizmografa koja je omogućila precizno određivanje žarišta i vrlo slabih potresa, što uz geološka istraživanja, terenska i analizom postojećih seizmičkih profila, omogućuje prepoznavanje aktivnih rasjeda. Poseban je fokus bio na otkrivanju rasjeda koji je mogao biti uzrokom Velike dubrovačke trešnje iz 1667. godine, najjačeg poznatog potresa na području Hrvatske. U konačnici su pripremljeni potresni scenariji za taj važni potres te su za njih provedene računalne simulacije gibanja tla kako bi se prepoznala područja s jakom trešnjom, što može biti korisna informacija u prostornom planiranju ali i pripremama u sustavu civilne zaštite.

 

Na skupu će glavne rezultate predstavlja voditelj projekta izv. prof. dr. sc. Josip Stipčević, a zatim će ih suradnici na projektu kroz niz 20-min predavanja detaljnije pojasniti. Svoje istraživanje učinka na grad Ston dva snažna slična potresa s epicentrom u neposrednoj blizini, iz 1850. i 1996. godine, detaljnije će predstaviti doajen hrvatske seizmologije akademik Marijan Herak, suradnik na ovom projektu. Svoja istraživanja na temu promjene razine mora i paleopotresa predstavit će i gošća prof. dr. sc. Sanja Faivre s Geografskog odsjeka zagrebačkog PMF-a, čiji se nedavno dovršen projekt „isprepleo“ s projektom DuFAULT.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Ocijenite članak
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu? Zatvori
Pošalji