Vlahušić: Brza cesta Dubrovnik – Zračna luka Čilipi prolazi kroz Župu Dubrovačku, a ne preko Osojnika
lahor
trenutno vrijeme
DUBROVNIK
26.1°C
Vrijeme za 12.07.2024.
12.07.2024. Danas
Max. 27°C Min. 27°C
Vrijeme za 13.07.2024.
13.07.2024. Sub
Max. 32°C Min. 26°C
Vrijeme za 14.07.2024.
14.07.2024. Ned
Max. 32°C Min. 26°C
Dežurna ljekarna
Dežurna ljekarna
Ljekarna Kod zvonika
CHF
CHF
0,974700
GBP
GBP
0,840290
USD
USD
1,089000
Vlahušić: Brza cesta Dubrovnik – Zračna luka Čilipi prolazi kroz Župu Dubrovačku, a ne preko Osojnika
28.08.2023 | Politika
POVODOM JAVNE RASPRAVE

Vlahušić: Brza cesta Dubrovnik – Zračna luka Čilipi prolazi kroz Župu Dubrovačku, a ne preko Osojnika

Autor: Libero Portal
Foto:
"Javna rasprava koja se vodi ovih dana na studiju utjecaja na okoliš brze ceste Dubrovnik – Zračna luka Dubrovnik (Čilipi) Čilipi, sastavila je u jednoj studiji dva potpuna različita projekta, koji se ne podudaraju niti u prostoru, a niti u vremenu"

Priopćenje gradskog vijećnika Andra Vlahušića prenosimo u cijelosti:

 

"Javna rasprava koja se vodi ovih dana na studiju utjecaja na okoliš brze ceste Dubrovnik – Zračna luka Dubrovnik (Čilipi) Čilipi, sastavila je u jednoj studiji dva potpuna različita projekta, koji se ne podudaraju niti u prostoru, a niti u vremenu. 

 

Cesta Dubrovnik – Zračna luka Dubrovnik u  Čilipima počinje na Iljinoj glavici prolazi kroz Župu dubrovačku, te dolazi kroz Konavle do Čilipa.  Trasa nove brze ceste ima nepromjenjivu točku ulaza na Iljinj glavici i izlaza u Čilipima, najbržom i najlakše izvedivom trasom. Brza cesta Dubrovnik – Čilipi davno je trebala biti napravljena, te je cesta sadašnjosti koja se treba izgraditi čim prije. 

 

Cesta Osojnik – Pobrežje - Mokošica- Šumet je cesta iz neizvjesne  budućnosti, čija izgradnja pa ni planiranje nema nikakva smisla dok se ne izgradi autocesta do Osojnika.  Od Osojnika do  Novih sela  je sto kilometara, a do Dola trideset kilometara.  Bez izgradnje auto ceste do Osojnika nikakvu trasu ceste iznad Mokošice i preko Omble, kao ni projekt i  studiju utjecaja na okoliš nije  potrebno predstavljati javnosti. 

 

Tko je odlučio pobrkati lončiće te  u jedan dokument staviti dva nespojiva projekta, nije moguće lako utvrditi. Ne znamo nalogodavca, ali znamo efekt škodljive  odluke. Građani, stručnjaci, političari zauzimaju tvrde stavove, te govore samo o trasi ceste preko Omble, cesti  iz neizvjesne budućnosti čiji je jedini smisao posvaditi građane Dubrovnika međusobno, te poslati poruku u Zagreb: ne možemo dogovoriti o trasi brze ceste Dubrovnik – Zračna luka , a Zagreb će onda jasno reći : imamo dobru volju, novce , projekt, ali kada ga vi ne želite,  onda brze ceste Dubrovnik – Čilipi neće ni biti. Apsurdno, a istinito  trasa ceste Osojnik – Mokošica- Ombla – Šumet uopće nije dio brze ceste Dubrovnik – Zračna luka Čilipi. 

 

  Kada za koju godinu, nadamo se kraće od deset godina autocesta dođe do Osojnika, ogroman tranzit vozila prema jugu Europe moći će se odvesti samo nastavkom izgradnje autoceste prema Crnoj Gori, Albaniji, Kosovu, Grčkoj,  a ne običnom dvotračnom cestom od Osojnika preko Omble do Karasovića. 

 

Dubrovnik, njegovi građani, stručnjaci i političari zato trebaju donijeti dvije ključne Odluke. 

 

A- Ne želimo raspravljati o cesti koja nam ne treba , dok se ne izgradi autocesta do Osojnika. 

 

B- Izaberimo najbolju trasu brze ceste kroz Dubrovnik od Iljine glavice do spoja sa župskom trasom brze ceste . Brza cesta kroz područje Dubrovnika treba povezati Iljinu glavicu glavni ulaz/izlaz iz Dubrovnika, te kruzerski i autobusni kolodvor u Gružu na trasu kvalitetne, moderne i sigurne brze ceste. 

 

Kada i ako donesemo ove dvije ključne odluke onda se možemo posvetiti predloženim rješenjima iz Studije utjecaja na okoliš brze ceste Dubrovnik – Zračna luka Dubrovnik. 

 

Iznosim konkretne prijedloge na dobro zamišljenu trasu brze ceste. 

 

1. Tunel Iljina Glavica do Šumeta planira se graditi kroz  dvije cijevi od kojih je jedna prometna sa dva vozna traka, a druga sigurnosna i servisna. Umjesto izgradnje drugoga užega servisnoga tunelskoga traka, za nešto malo više para treba izgraditi dvije  dvotračne  tunelske cijevi koje počinju na najboljoj lokaciji i koja najmanje šteti vizurama Dubrovnika. Graditi tunel dužine 2.2 kilometra ili nešto duže predstavlja veliki sigurnosni rizik, kao što se i navodi u studiji.  U tunelu će se povremeno nalaziti i više stotina vozila istovremeno, sa tisuću i više putnika u automobilima, kombijima, autobusima. Dok se tunel izgradi povećati će se znatno broj automobila, razvojem novih urbanih područja u Župi i Konavlima. Povećati će se broj putnika u Zračnoj luci, koji je već dosegnuo tri milijuna, te  sigurno ide ka četiri milijuna godišnje. Električni i samovozeći automobili postati će svakodnevnica i na jugu Hrvatske, za koju godinu. Vidimo da su električni automobili skloniji samozapaljenju, a osim nenamjernih nesreća, studija o tunelu ne smije isključiti ni namjerna oštećenja. Sjećanja na ratne devedesete još nisu izblijedila. 

 

2. Treba završiti rekonstrukciju državne ceste od Iljine glavice do Mosta u duljini od 3.3. kilometra sa odvodnim oborinskim kanalom za vodene bujice sa padina Srđa, te treću pješačku traku, više pothodnika, uključujući i najvažniji na Nuncijati. Projekt su napravile Hrvatske ceste i uskladile sa Hrvatskim vodama, a studija utjecaja na okoliš javno je dostupna. 

 

3. Od Šumeta do Komolca , križanja kod benzinske stanice, treba rekonstruirati postojeću usku dvotračnu cestu u široku trotračnu cestu, po modelu kako je napravljena spojna cesta Most dr Franja Tuđmana – Pobrežje. Od pumpne stanice Komolac do iza ljetnikovca Bosdari treba izgraditi dvotračni tunel, kako bi se zaštitili dva prelijepa ljetnikovca Sorkočević i Bosdari, a Čajkovići postali zona ograničenoga prometa i pješačka zona. Predloženim tunelom ACY marina dobiva sve preduvjete za proširenje i izgradnju luksuzne marine za velike jahte. Na trasi sjeverne obilaznice planira se i velika ribarska luka i benzinska stanica u  Sustjepanu, zbog čega i sjevernu trasu treba proglasiti državnom cestom i njenu rekonstrukciju financirati nacionalnim sredstvima.

 

4. Umjesto ceste Mokošica – Osojnik kako je predviđeno studijom preko Petrova sela, potrebno je izgraditi cestu Pobrežje – Mokošica nižom trasom iznad stare Mokošice kako je predviđeno GUPom grada Dubrovnika. Izgradnjom kvalitetne ceste , sa pješačkom i biciklističkom stazom, te drvoredom stabala u dužini od dva kilometra Mokošica bi postala gradsko, a ne prigradsko naselje. Zajedno sa Pobrežjem nastala bi gradska aglomeracija na zapadu, koja bi imala sve javne sadržaje koji danas Mokošici nedostaju. Zapadno gradsko naselje Mokošica – Pobrežje prestala bi biti spavaonica, a Dubrovnik dobio novu priuštivu stanogradnju. 

 

5. Predložena četiri rješenja uključujući i drugu prometnu trasu tunela kroz Srđ, jeftinija su od sada predloženih rješenja. Maksimalno štite prirodni okoliš, a svim građanima Dubrovnika, a posebno Rijeke dubrovačke, Komolca i Mokošice daju novu kvalitetu života. 

 

Budimo razumni i odgovorni, izaberimo najbolja rješenja za građane i Grad", navodi se u priopćenju Andra Vlahušića.   

andro 1.jpg

Andro 2.jpg

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Ocijenite članak
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu? Zatvori
Pošalji